ETK/B – Podrška poslovanju

TKO MORA OBAVEZNO PODNIJETI POREZNU PRIJAVU

Poreznu prijavu moraju podnijeti oni porezni obveznici koji su tijekom 2001.godine primali plaću istodobno od dva i više poslodavaca (dakle, imaju PK-1 i PK-2 karticu ).

Porezni obveznici koji su, osim plaće, imali i neki drugi oporezivi primitak na koji je porez korektno obračunat i ne prijavljuje se obvezno (npr. mirovina), nisu više obvezni podnijeti prijavu samo zbog činjenice što su primali različite dohotke. Međutim, ako se ipak odluče prijaviti porez kako bi iskoristili poreznu olakšicu na neki od dohodaka, obvezni su u poreznoj prijavi navesti i sve ostale primljene dohotke.

Zaposleni koji su tijekom prošle godine primali plaću samo od jednoga poslodavca, a porez im je korektno obračunat i uplaćen, ne moraju podnijeti poreznu prijavu.

TKO MOŽE DOBROVOLJNO PODNIJETI POREZNU PRIJAVU

Porezni obveznici koji za prošlu godinu nisu u potpunosti iskoristili svoja prava na neoporezivi dio dohotka, pa su zbog toga platili više poreza i prireza nego što su trebali, mogu podnijeti poreznu prijavu i tako ostvariti povrat preplaćenoga poreza. To se odnosi na sljedeće slučajeve:

1. Djelatnici koji su dio godine bili na bolovanju dužemu od 42 dana ili na porodiljskome dopustu. Naknada za tu vrstu bolovanja ne podliježe oporezivanju pa takvi zaposlenici nisu imali priliku u potpunosti iskoristiti pravo na neoporezivi dohodak. Podnošenjem porezne prijave steći će pravo na 12 neoporezivih dohodaka i povrat preplaćenoga poreza.

2. Djelatnici koji su otišli iz ETK i primili tzv. stimulativnu otpremninu zbog prekida radnoga odnosa prije isteka otkaznoga roka, a na dio otpremnine obračunat je porez na dohodak. U ovome slučaju pravo na povrat poreza može proizaći iz preplate poreza na razini cijele porezne godine, a pogotovo ako porezni obveznik dio godine nije radio i primao naknadu od Zavoda za zapošljavanje. Takva naknada spada u neoporezivo primanje tako da osoba koja je dobiva ima za to razdoblje i pravo na poreznu olakšicu, a zbog toga i pravo na povrat dijela poreza za dio godine dok je primala plaću.

Osoba koja prima naknadu od Zavoda za zapošljavanje, mirovinu, stipendiju ili neko drugo neoporezivo primanje, može biti olakšica članu obitelji, ali samo pod uvjetom da takvo primanje ne prelazi iznos porezne olakšice. Na primjer olakšica za prvo dijete iznosi 625,00 kuna, ali ako to dijete prima 700,00 kuna obiteljske mirovine ili stipendije, ne može istodobno biti olakšica svome roditelju.

3. Djelatnici koji su se zaposlili tijekom godine (npr. pripravnici koji su radili 7 mjeseci, a imaju pravo na 12 mjesečnih poreznih olakšica), ali pod uvjetom da, dok nisu radili nisu bili olakšica roditelju.

Gledajući obitelj u cjelini, povoljnije je da novozaposleni traži povrat poreza tj. da bude olakšica sam sebi (1.250,00) nego svome roditelju (625,00 kao prvo dijete, odnosno 875,00 kao drugo dijete), a roditelj da plati razliku poreza.

4. Porezni obveznici – roditelji koji žele preraspodijeliti porezne olakšice za djecu (ili druge uzdržavane članove) drugačije nego što su ih stvarno koristili. Npr. ako je poreznu olakšicu za oba djeteta koristio samo jedan roditelj, a naknadno su utvrdili da bi platili manje poreza ukoliko bi svaki roditelj imao poreznu olakšicu za po jedno dijete.

Ili u slučaju da roditelji imaju samo jedno dijete, a samo jedan roditelj je koristio olakšicu, moguće je poreznu olakšicu podijeliti. U tome slučaju roditelji zajedno s poreznom prijavom moraju predati i potpisanu izjavu o podjeli porezne olakšice.

5. Porezni obveznici s oscilacijama u isplaćenim plaćama tijekom godine pa su za dio dohotka u pojedinim mjesecima platili 35% poreza (npr. u mjesecu lipnju kada je, uz plaću isplaćen i regres za godišnji odmor, ili u mjesecu prosincu kada je, uz plaću za 11/2001, isplaćena i Nagrada za sve zaposlenike), dok njihov ostvareni dohodak za čitavu godinu ne prelazi iznos koji se oporezuje s 15% i 25%.

6. Porezni obveznici koji uopće nisu iskoristili poreznu olakšicu za dijete ili uzdržavanoga člana.

7. Novost u odnosu na prošlu godinu jest što porezni obveznici mogu umanjiti svoju godišnju poreznu obvezu za iznos plaćenih premija životnoga osiguranja i to najviše do 1.000,00 mjesečno. Ova porezna pogodnost vrijedi od 1.7. 2001., što znači da maksimalno umanjenje porezne osnovice iznosi 6.000,00 kuna.

KAKO IZRAČUNATI JE LI POREZ PREPLAĆEN ILI PREMALO PLAĆEN

Da bi se izračunalo je li porezni obveznik platio previše ili premalo poreza, potrebno je izračunati poreznu obvezu za cijelu godinu i tu svotu usporediti s ukupnim porezom i prirezom prikazanim na poreznoj kartici (kolona 7 i 8 na kartici) .

Svi zaposlenici primijetit će kako su im podaci za porezno razdoblje 12 nešto uvećani u odnosu na stvarna primanja. Riječ je o obračunatim porezima i doprinosima na dotaciju za usluge restorana “Slak”. Naime, u skladu s poreznim propisima spomenuta dotacija je tzv. plaća u naravi koja također podliježe oporezivanju. Ukupna masa dotacije za razdoblje 6.-11.mjesec 2001., zajedno s obračunatim porezima i doprinosima, podijeljena je na sve zaposlenike. Trošak poreza i doprinosa plaćen je na teret ETK i nije utjecao na obračun poreza i doprinosa zaposlenika iz redovitih primanja.

Porezne olakšice

Stope poreza na godišnji dohodak

Primjer izračuna ukupne godišnje obveze poreza na dohodak

Iznos od 17.066,00 kuna je ukupna godišnja obveza poreza na dohodak.

Ako je taj iznos manji od plaćenoga poreza (suma kolone 7 u poreznoj kartici), znači da je porezni obveznik preplatio porez pa ima pravo dobiti povrat novca putem porezne prijave.

Ako je izračunati iznos veći od plaćenoga poreza, znači da je porezni obveznik platio premalo poreza, što će također ispraviti predajom porezne prijave.

Razumljivo je da ukoliko je porez premalo ili previše plaćen, isto se dogodilo i s prirezom. Stoga se izračunata razlika prava na povrat, odnosno, poreznu obvezu treba uvećati za postotak propisanoga prireza. Stope prireza u 2001.g. nisu se mijenjale u odnosu na prošlu godinu, osim za Zaprešić koji ima 12% prireza od 1.10.2001.g.

Ukoliko je zaposlenik tijekom prošle godine plaćao i premije životnoga osiguranja, ima pravo na dodatni povrat poreza po toj osnovi. Iz gore navedenoga primjera vidljivo je da zaposlenik, u našem slučaju, može iz toga razloga ostvariti povrat poreza od 1.876,00 kn, plus prirez.

1. Kupiti obrazac “Porezna prijava” (obrazac DOH ) u Narodnim novinama, ispuniti ga i predati na poreznu upravu po mjestu stanovanja ili u Područni ured Zagreb, Avenija Dubrovnik 32 najkasnije do 28. 2. 2002. godine. Ako je porezni obveznik tijekom godine mijenjao prebivalište, poreznu prijavu podnijet će na onu poreznu upravu na čijem je području boravio pretežiti dio porezne godine.

2. Priložiti i u poreznu prijavu upisati popratnu dokumentaciju kojom se dokazuju primici, izdaci, plaćeni porezi i prirezi, porezne olakšice (potvrđenu poreznu karticu, potvrdu o isplati ugovora o djelu, potvrdu HZMO-a o visini mirovine o plaćenome porezu i prirezu, izvaci iz poslovnih knjiga za obrtnike, popis dugotrajne imovine za prihod od imovine, polica i kopije plaćenih premija životnoga osiguranja itd.)

Porezni obveznici dužni su ispuniti prvu stranu porezne prijave na kojoj se upisuju opći podaci i podaci o članovima obitelji te se obavezno potpisati (zadnja strana). Popunjavanje ostalih dijelova prijave mogu prepustiti zaposlenicima porezne uprave.

Preporučujemo svim zaposlenicima koji nisu sigurni imaju li pravo na povrat poreza, da se za dodatna objašnjenja obrate u Odsjek obračuna plaća u Financijama ili na poreznu upravu po svome mjestu stanovanja.

Ukoliko porezni obveznik zakasni s predajom porezne prijave, a podnio ju je dobrovoljno, radi zakašnjenja neće moći ostvariti eventualni povrat poreza.

Ako porezni obveznik zakasni s predajom porezne prijave, a bio je obavezan podnijeti je, radi zakašnjenja će, osim plaćanja poreznoga duga, morati platiti i novčanu kaznu zbog neprijavljivanja poreza. Porezni dug mora se podmiriti u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.

Porezni obveznik koji je preplatio porez, a poreznu prijavu je podnio u roku, uz rješenje porezne uprave, dobiva i nalog za povrat kojim će u FINA-i (dosadašnji ZAP) podići gotovinu.

Stoga budite pažljivi, jer je krajnji rok za podnošenje poreznih prijava - 28. veljače 2002. godine.

Đurđa Peršin