Åke Enell, predsjednik ETK, obznanio je da je na području izvoza cilj Ericssona Nikole Tesle u 2002. postići stopostotno povećanje u odnosu na lanjsku godinu kada je, prema poslovnim rezultatima 2001., izvoz činio čak 60% u ukupnome poslovanju kompanije. Tako ambiciozno postavljen poslovni plan razlog je da smo za razgovor zamolili Josipa Jakovca, potpredsjednika ETK i direktora Izvoza 1, koji ujedno obavlja i dužnost KAM-a za sve operatore fiksne telefonije u Ruskoj Federaciji. Čelni čovjek našega Izvoza 1, zajedno sa svojim stručnjacima, već niz godina ima odgovornost i postiže izvrsne poslovne rezultate izvozeći našu telekom opremu, rješenja i usluge na istočnoeuropsko tržište.

Potvrđene odgovornosti ETK-u

Uvodno treba naglasiti da je nova Ericssonova organizacija isprepletena u više dimenzija. Poslovno je orijentirana na vrste proizvoda i rješenja, a matrično na kupce i tržišta. Naša kompanija, točnije njen Izvoz 1, dobio je na razini korporacije poslovnu odgovornost za proizvode i rješenja u fiksnoj mreži u svim zemljama ZND-a. Po tome pripada Ericssonovoj BUMSN tj. poslovnoj jedinici za višeuslužne mreže.

Unatoč tome što ETK pripada tržišnoj jedinici Srednja Europa, Josip Jakovac dobio je još jednu veliku odgovornost - postao je KAM za sve operatore fiksne telefonije u Ruskoj Federaciji pa u pogledu tržišne odgovornosti djeluje u okviru tržišne jedinice Istočna Europa i Centralna Azija (MUEE&CA) i član je njezina menadžmenta. Direktor MUEE&CA je Björn Hemstadt.

Uz takve odgovornosti, Josip Jakovac sigurno je osoba koja u našoj kompaniji najbolje poznaje karakteristike, mogućnosti i probleme na telekomunikacijskoj sceni u Ericssonovoj tržišnoj jedinici Istočna Europa i Centralana Azija.

Ruska Federacija zemlja velikih potencijalnih mogućnosti

Ruska Federacija, najveće tržište u MUEE&CA, je zbog svoje veličine i stupnja razvijenosti zemlja velikih potencijalnih mogućnosti, objašnjava potpredsjednik naše kompanije. Ipak na tome tržištu nije nimalo jednostavno uspješno raditi, jer se susrećemo s nizom specifičnosti kakve ne poznaju tržišta većine zemalja.

Da bi se stekao dojam o veličini i trenutačnoj razvijenosti, odnosno potencijalnim potrebama ove goleme zemlje, potrebno je dati nekoliko osnovnih podataka. Ruska Federacija se proteže na području većem od 17 milijuna kvadratnih kilometara, a ima oko 145 milijuna stanovnika. Potrebe za razvojem telekomunikacija su perspektivno vrlo velike, jer trenutačno samo 21, 4% stanovnika ima fiksni telefon, mobilnu telefoniju koristi 5,4%, Internet oko 3%, osobna računala 6,8% , a televiziju oko 41% ukupnoga stanovništva. U Ruskoj Federaciji je digitalizirano samo 27% instalirane opreme u javnim lokalnim mrežama, s tim da je situacija daleko bolja u velikim gradovima, posebno Moskvi i St. Petersburgu, od ostalih dijelova zemlje. Za razliku od lokalne, međugradska i međunarodna javna mreža, znatno su razvijenije.

Snažan utjecaj politike na ekonomiju

Ruska kriza 1998. godine znatno je usporila planove rasta telekomunikacija na ovome tržištu, ali se sada već osjeća oporavak zbog povoljnoga makroekonomskoga rasta uzrokovanoga nedavnim povećanjem cijena nafte i plina. Uz to je važno napomenuti, nastavlja direktor Izvoza 1, da Rusku federaciju nije pogodila recesija kao što se to dogodilo u razvijenim zapadnim zemljama. Ukoliko se takav trend nastavi prognoze su da se u području telekomunikacija do 2005. može očekivati rast od oko 14 posto, ocjenjuje Josip Jakovac.

Međutim, mora se konstatirati da generalna politika u zemlji, a ne samo tržišni i gospodarski čimbenici, ima golemi utjecaj na pravce budućega razvoja telekomunikacija. Između ostaloga, na snazi je specifičan sustav tarifiranja tj. naplate koji nije poticajan za operatore fiksne telefonije, jer im ne omogućava slobodno određivanje cijena koje su ovdje i inače vrlo niske. Pri tome prvenstveno mislim na probleme Svjazinvesta, najvećega operatora fiksne telefonije u Ruskoj Federaciji. Da bi se povećao investicijski zamah nužne su strukturalne promjene - liberalizacija i privatizacija tržišta, deregulacija sustava naplate, jačanja samostalnosti kompanija i poboljšanje načina njihova upravljanja.

Ti su procesi pomalo krenuli, ali tek kada kroz nekoliko godina završe, može se očekivati ozbiljniji poslovni zamah. Moramo biti spremni na nove odnose koji će se razviti iz takvih promjena i, naravno, to razdoblje iskoristiti za izgradnju što boljih odnosa s našim postojećim i novim kupcima, poručuje Josip Jakovac.

Svjazinvest u zajednici s Rostelecomom – najveći operator fiksne telefonije u Rusiji i jedan od najvećih na svijetu

S 28 milijuna linija koje koristi 93% ukupnoga stanovništva, kontrolom nad 90% lokalnoga prometa, više od 80% međugradskoga i 70% međunarodnoga prometa te dominantnom ulogom u transmisiji, Svjazinvest u zajednici s Rostelecomom, najveći je operator fiksne telefonije u Rusiji i jedan od najvećih na svijetu. Konkurencija Svjazinvestu su Transtelekom, Gastelekom te MUSE, državne kompanije koje imaju monopol u energetskome području (nafta, plin, struja, ceste i sl.) te stotine manjih, nezavisnih operatora koji su uglavnom fokusirani na izgradnju gradskih mreža. Unatoč konkurenciji, Svjazinvest je, ako se uzmu u obzir sve njegove telekomunikacijske kompanije i Rostelecom, i dalje po dobiti i opsegu investicija najjači operator fiksne telefonije na ovome tržištu. Naša je prednost što imamo dugogodišnje, vrlo dobre poslovne i partnerske odnose sa Svjazinvestom koji se temelje na međusobnome povjerenju, kaže naš potpredsjednik.

Obećavajuća reorganizacija Svjazinvesta

Svjazinvest je dosada bio segmentiran na 78 lokalnih telekom operatora i Rostelecom kao operatora za međugradske i međunarodne centrale. Sa svakim od njih trebalo je raditi pojedinačno što je bila otežavajuća okolnost.

Nedavnom reorganizacijom Svjazinvesta, pokrenutom da bi se povećala efikasnost poslovanja, bolje upravljanje i planiranje, okrupnjavanje i kontrola nad prihodima i rashodima te osiguranje većih investicijskih mogućnosti, nastalo je ukupno sedam mega-telekomunikacijskih operatora, osnovanih po zemljopisnim regijama (s centrima djelovanja) te Rostelecom. Svaka od njih pokriva područje na kojemu živi nekoliko desetaka milijuna stanovnika. Riječ je o Sjeverozapadnoj telekomunikacijskoj kompaniji (St. Petersburg), Centralnoj (Moskva), kompaniji koja pokriva regiju Volge (Njižni Novgorod), Uralskoj kompaniji (Jekaterinburg), Sibirskoj kompaniji (Novosibirsk), Južnoj kompaniji (Rostov na Donu) i Dalekoistočnoj telekomunikacijskoj kompaniji (Habarovsk).

Svjazinvest planira pokrenuti ambiciozne programe za povećanje kapaciteta i modernizaciju mreže. To je nužnost ruskoga tržišta, jer je već sada 6 milijuna ljudi na listi čekanja za dobivanje telefonske linije. Dodatni imperativ tržišta je i modernizacija mreže, zamjena analognih s digitalnim sustavima, koje će omogućiti uvođenje naprednih paketskih tehnologija i širokopojasnih rješenja.

S obzirom na takve investicijske planove naša kompanija ima velike poslovne šanse u Ruskoj Federaciji. Ograničavajući je, međutim, čimbenik što vlasti insistiraju da s oprema kupuje od isporučitelja koji imaju status lokalnoga proizvođača, naglašava Josip Jakovac.

Uz prednosti i probleme koje nosi svako poslovanje, nastavlja naš sugovornik, na tržištu Ruske Federacije se susrećemo i s velikom konkurencijom što izaziva pritisak na smanjenje cijena telekom opreme i rješenja. Zbog nižih cijena od onih koje smo uspijevali ugovarati proteklih godina, kao kompanija moramo biti spremni na udar u odnosu na našu profitabilnost. Zbog toga unatoč potencijalno dobrim poslovnim šansama na ovome tržištu, nužno je potražiti unutarnje rezerve i štediti na svim segmentima, zaključio je Josip Jakovac.

 D. Kobsa

Vrijedan ugovor u Krasnodarskome kraju
Proširenje kapaciteta u Krasnodaru za dodatnih 25%