O suvremenim telekomunikacijskim trendovima

Direktor za Razvoj poslovanja u Ericssonu Nikoli Tesli, Milan Živković, iznosi pojedinosti o trenutačnim uvjetima na domaćem, regionalnom i svjetskom telekomunikacijskom, odnosno, ICT tržištu. Posebno ističe kako su stručnjaci naše kompanije, uz sudjelovanje u globalnim projektima, stekli kompetencije u području najsuvremenijih komunikacijsko-informacijskih tehnologija te su spremni svojim znanjima doprinijeti razvoju hrvatskoga telekomunikacijskoga tržišta.

- Koje su, u ovom trenutku, osnovne karakteristike hrvatskog telekomunikacijskog tržišta?
- Prvenstveno, to je kontinuirani porast vrijednosti ukupnog tržišta koji je generiran stalnim porastom broja korisnika i prihoda u segmentu mobilne telefonije, porastom broja Internet korisnika te određenim zasićenjem, barem što se tiče broja novih korisnika, u području fiksne telefonije. No, kada govorimo o veličini i potencijalima tržišta možda je uputnije govoriti o tržištu informatičko komunikacijskih tehnologija (ICT), koje osim telekomunikacija uključuje i IS/IT područje s obzirom na to da su to komplementarna područja između kojih danas više nema čvrstih granica. Iako IS/IT tržište u Hrvatskoj svojom veličinom predstavlja otprilike jednu trećinu telekomunikacijskoga tržišta, u stalnom je usponu te je tijekom protekle godine ukupnom vrijednošću premašilo 500 milijuna dolara. To je iznos koji određeno IS/IT tržište čini i globalno zanimljivim.
S druge strane karakteristika hrvatskoga telekomunikacijskoga tržišta je i određeni regulatorni vakuum koji usporava procese liberalizacije i potpunog otvaranja toga tržišta te odgađa uvođenje novih tehnologija i na njima temeljenih usluga koje su već zaživjele na drugim tržištima. S obzirom da razvoj telekomunikacija direktno ili indirektno utječe na razvoj mnogih industrijskih sektora te na konkurentnost gospodarstva u cjelini nadam se, a postoje i konkretne naznake, da će se ti procesi znatno ubrzati. Time bi Hrvatska, u području komunikacijskih tehnologija, odnosno u ICT području, održala priključak s okruženjem, na dobrobit svih sudionika u industriji - krajnjih korisnika, operatora i proizvođača opreme - te zajednice u cjelini.

- Kakav je odnos trendova na domaćem telekomunikacijskom tržištu i onih koji prevladavaju u regiji Srednja Europa?
- Općenito govoreći, možemo zaključiti da su trendovi vrlo slični. Detaljniji pogled, poglavito u segmentu mobilne telefonije kao dominantnom segmentu telekomunikacijskoga tržišta u cijeloj regiji, otkriva određene razlike, odnosno, vremenske pomake. Zemlje koje su prije otvorile i liberalizirale tržišta mobilne telefonije (npr. Slovenija, Češka, Mađarska) dosegle su i veću penetraciju i razvoj tržišta nego zemlje koje su to kasnije ili djelomično učinile (Hrvatska, Slovačka), a koje su opet ispred zemalja koje su u samim začecima tih procesa (Bosna i Hercegovina). U fiksnoj telefoniji generalno se može reći da je penetracija po glavi stanovnika u regiji oko 40%, s par postotaka odstupanja od zemlje do zemlje te da je daljnji porast vrlo usporen, ili ga nema. Broj Internet korisnika je, međutim, u stalnom porastu, ali je, uz penetraciju od 25% još uvijek daleko od prosjeka u zemljama Europske zajednice. Isto tako možemo ustvrditi kako u cijeloj regiji usluge bazirane na širokopojasnim tehnologijama (ISDN, XDSL, GPRS) još uvijek nisu široko prihvaćene.
Što se tiče spektra ponude telekomunikacijskih usluga, tu nema znatnijih odstupanja od zemalja u regiji, ali niti u usporedbi s, npr., zemljama članicama Europske zajednice. To je i logično uzmemo li u obzir da su u gotovo svim zemljama regije operatori tvrtke u vlasništvu ili u partnerstvu s vodećim globalnim operatorima koji imaju prilično ujednačenu ponudu.
Uz ove sličnosti u trendovima postoji i jedna bitna razlika. Većina zemalja u regiji odavno je dodijelila koncesije za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS), dok Hrvatska još uvijek nije niti započela taj proces. Iako postoje ohrabrujuće naznake i aktivnosti nadležnih tijela, moglo bi se dogoditi da, npr. u Sloveniji, UMTS bude u komercijalnom radu prije nego u Hrvatskoj postupak dodjele koncesija i započne, ali se iskreno nadam da to neće biti slučaj.

- Što Ericsson Nikola Tesla u ovom trenutku, s obzirom na trenutačne trendove, može ponuditi na domaćem i regionalnom, a možda čak i globalnom, tržištu?
- Ericsson, kao jedan od vodećih dobavljača u području telekomunikacija i svjetski lider u području mobilne telefonije ne samo da je u mogućnosti pratiti najnovije trendove, već je njihov aktivni kreator. Kroz izuzetna ulaganja u istraživanje i razvoj , aktivno sudjelovanje u standardizacijskim tijelima i asocijacijama proizvođača Ericssonova rješenja postaju sastavni dio globalnih standarda.
Kao dio Ericssonove korporacije, Ericsson Nikola Tesla u mogućnosti je ponuditi najsuvremenija rješenja iz ICT područja. Od rješenja baziranih na ISDN-u, IP-u, preko najsuvremenijih širokopojasnih pristupnih tehnologija baziranih na XDSL-u ili Ethernet protokolu, mobilne telefonije treće generacije putem EDGE, WCDMA ili CDMA 2000, standarda, do najsuvremenijih rješenja za poslovne korisnike uvažavajući trendove mobilnosti, odnosno, integracije cjelokupnog ICT okruženja u tom tržišnom segmentu.
S obzirom na to da, kao što sam ranije spomenuo, neka od naših tradicionalnih tržišta još uvijek čekaju regulatorne pretpostavke za implementaciju nekih od spomenutih tehnologija "osuđeni" smo iskustava stjecati globalno. Tako primjerice stručnjaci ETK Centra za komunikacijska rješenja, usluge, logistiku i e-sustave rade na najzahtjevnijim projektima treće generacije mobilne telefonije u Japanu, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i drugdje u svijetu.

- Kako je pozicioniran Ericsson Nikola Tesla na svojim tržištima kada je riječ o najnovijim komunikacijskim tehnologijama?
- Na našim tradicionalnim tržištima, a to su prvenstveno hrvatsko tržište, Ruska Federacija, zemlje Srednje i Istočne Azije te tržišta iz bliskog okruženja kao što su bosansko-hercegovačko i crnogorsko tržište, Ericsson Nikola Tesla već dugi niz godina uspješno gradi partnerski odnos sa svojim kupcima omogućujući im dostup i primjenu najsuvremenijih komunikacijskih tehnologija. S obzirom na to mislim da je Ericsson, odnosno Ericsson Nikola Tesla, na tim tržištima percipiran ne samo kao tehnološki lider, već i kao poslovni partner koji je u mogućnosti odgovoriti svim potrebama svojih kupaca. Upravo takav pristup omogućio nam je lidersku poziciju, npr. na hrvatskom tržištu, u novim tehnologijama kao što su ISDN, ADSL ili MMS.
S druge strane, takva pozicija i njeno održavanje zahtijeva konstantne napore cijele organizacije kako bi u svakom trenutku mogli ponuditi više od konkurencije.

- U kom pravcu idu želje krajnjih korisnika kada je riječ o suvremenim mogućnostima mobilnoga komuniciranja? Na koji način mobilni Internet može udovoljiti tim željama?
- Osim pristupa komunikacijskim tehnologijama neovisno o mjestu i vremenu, a koji je na neki način u samim temeljima ideje mobilnog komuniciranja, na prvo mjesto bih stavio jednostavnost upotrebe, a na drugo spektar sadržaja koji se mogu dosegnuti. Iako već postoji znatan pomak u pojednostavljenju upotrebe mobilnih tehnologija, još uvijek moramo priznati da nije baš najjednostavnije, s aspekta najšireg kruga krajnjih korisnika, prilagoditi mobilni telefon za, npr., slanje ili primanje elektronske pošte. Proizvođači opreme i operatori svjesni su toga problema i svjedoci smo stalnih napora u smjeru pojednostavljenja korisničkog sučelja.
Kada govorimo o sadržaju, govorimo zapravo o mobilnom Internetu, koji za krajnjeg korisnika i nije ništa drugo do sadržaj koji on može dosegnuti putem mobilnog uređaja. O raznolikosti i kvaliteti sadržaja ovisi svrsishodnost mobilnoga Interneta. Koliko ćemo naših svakodnevnih obaveza, poslova, želja moći obaviti ili zadovoljiti putem mobilnoga telefona, dakle neovisno tomu gdje se nalazimo i u koje vrijeme to želimo obaviti? Nešto od toga već je i danas moguće - naručivanje, kupovanje, bankarske usluge, igre, zabava, a nešto će vrlo brzo uslijediti - npr., gledanje TV programa putem mobilnog telefona ili učenje. Potrebno je naglasiti da komunikacijske tehnologije postoje i da one nisu prepreka. Osnovni zadatak je kreiranje sadržaja i njegova prilagodba upotrebi putem različitih komunikacijskih tehnologija, a to je obaveza ne samo ICT ili medijske industrije već, rekao bih, zajednice u cjelini. Tako, npr., projekt e-zdrastva, u kojem naša kompanija ima vodeću ulogu, kao i ostale projekte internetizacije državne uprave, vidim u budućnosti kao izvore sadržaja koji će građanima biti dostupan i putem mobilnog Interneta omogućujući zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšavajući kvalitetu življenja.

- Koji su glavni preduvjeti za masovnije uspostavljanje 3G mreža? Kako se Ericsson Nikola Tesla nosi s njima?
- Kao što sam već spomenuo to su s jedne strane regulatorni okvir, a s druge strane sadržaj koji bi mogućnosti treće generacije mreža, a to su prvenstveno znatno veće brzine prijenosa informacija, učinio atraktivnim za krajnje korisnike. Naravno da se paralelno s tim trebaju pronaći optimalni modeli naplate usluga i sadržaja, autorskih prava, poslovni modeli koji reguliraju odnose između mnogih sudionika u lancu vrijednosti koji je puno kompleksniji nego što je to bio slučaj s dosadašnjim komunikacijskim tehnologijama.
Određenu prepreku masovnijem korištenju mreža treće generacije predstavljao je i nedostatak 3G terminala, no vodeći proizvođači najavili su dovoljne količine već za prvu polovicu ove godine.

- Osnovne prednosti 3G tehnologija za krajnje korisnike već ste spomenuli, a koje su, u najkraćim crtama, prednosti za poslovne subjekte?
- Što se tiče poslovnih subjekata zapravo i nema segmenta poslovanja koji se ne bi mogao unaprijediti mogućnošću trenutačnog dostupa do potrebnih informacija, odnosno, do kompanijskih baza podataka. Prednosti koje poslovnim subjektima otvaraju 3G tehnologije sežu od pravodobnog odlučivanja baziranog na trenutačnom dostupu do potrebnih informacija, pa do selektivnog otvaranja informacijskih sustava i resursa zaposlenicima, kupcima, dobavljačima ili partnerima, a u svrhu unaprjeđenja poslovnih procesa i povećanja konkurentnosti.

- U regiji su već poduzeti prvi koraci prema 3G sustavima i uslugama? Hoće li Hrvatska još dugo čekati?
- Ne bi smjela i nadam se da neće. Hrvatska je, barem kada je o području telekomunikacija riječ, uvijek bila među vodećim zemljama u regiji te je stajala uz bok razvijenih zemalja s obzirom na telekomunikacijske tehnologije, a što joj po stručnom potencijalu i razvijenosti telekomunikacijske industrije svakako i pripada. Uvjeren sam da će koristi za cjelokupnu zajednicu koje donosi treća generacija mobilne telefonije, kao što su dostup visokim tehnologijama te kompatibilnost u komunikacijsko-informatičkom području s okruženjem i zemljama Europske zajednice, direktne investicije zadržane u Hrvatskoj, ubrzani razvoj telekomunikacija i informatike kao preduvjeta konkurentnog gospodarstva, broj zadržanih i novotvorenih radnih mjesta, itd., biti dovoljan motiv da se dodijele koncesije i da se započne s implementacijom 3G sustava već tijekom ove godine.

J. Lončar