Komentar predsjednika Sindikata odnosi se na zadnji odgovor u intervjuu u kojemu se ocjenjuje provođenje sindikalne ankete o zadovoljstvu poslom, plaćom i uvjetima rada u kompaniji.

U intervjuu gospođa Jožinec kaže: "…Sindikat je kreirao anketni upitnik, ali je pri tome napravljeno nekoliko metodoloških grešaka. Kao prvo anketa nije numerirana ..što otvara mogućnost manipuliranja podacima." Ova primjedba ne stoji jer su svi anketni listići imali sindikalni pečat tako da je bilo nemoguće "štancati "ankete.

Nadalje u intervjuu se kaže da u anketi nije opisana svrha anketiranja. Smatram da to nije istinito, jer je Sindikat u svojoj anketi napisao (citiram): "U anketi Dialog koju provodi Ericsson samo je jedno pitanje vezano uz plaće i to kako ste zadovoljni s vašom plaćom uspoređujući je s lokalnom. Smatramo da postoje i druga pitanja koja daju cjelovitiju sliku motiviranosti naših zaposlenika plaćama. Dio zaposlenika smatra da ankete provedene putem PC-a nisu anonimne, pa smo se odlučili za ovaj način".

U intervjuu se, zatim, kaže da stavovi iz citirane knjige "..mogu zbuniti zaposlenike, jer su kontradiktorni i ekonomski nespojivi, zagovaraju uravnilovku umjesto individualnoga doprinosa i ocjene učinkovitosti.". Da pojasnim autori knjige "Ciljevi upravljanja plaćama" su Dr. Lovorka Galetić i Dr. Ivan Pavić, a izdana je 1996. Korištena je i strana literatura i knjige Međunarodne organizacije rada. Tim knjigama služe se sve "netržišno" orijentirane zemlje poput članica EU i SAD-a . Što se tiče uravnilovke, proizlazi da sve zemlje EU koje poštuju kolektivno pregovaranje zapravo zagovaraju uravnilovku. Naš Zakon o radu, temeljen na njemačkome zakonodavstvu, kaže da je glavna uloga sindikata kolektivno pregovaranje. Kroz kolektivno pregovaranje želimo poboljšati standard naših članova, a nikada nismo bili protiv pojedinačnih nagrada tj. nagrađivanja onih koji rade bolje što smo i dokazali nizom primjera.

Na primjedbu o neuvrštavanju identifikacijskih podataka u anketu, moram reći da takvu anketu zaposlenici također ne smatraju tajnom, jer se metodom eliminacija može suziti krug ljudi i saznati od kuda su došli kakvi odgovori.

Smatram također potpuno neprihvatljivom izjavu, citiram: "Zbog toga ETK kao poslodavac ne može prihvatiti rezultate ovako dobivene ankete kao relevantnu osnovu za pregovore, jer su u suprotnosti s politikom plaća u ETK koja se temelji na individualnom i grupnom doprinosu rezultatima poslovanja…". Podsjećam da je u razgovorima, prije uvođenja novoga sustava plaća, jasno rečeno kako Sindikat ima pravo pregovarati o povećanju ugovornih plaća. To znači da je i to jedan od načina kako se mogu povećati plaće. Što više do sada u ETK imamo potpisani Kolektivni ugovor i 12 aneksa na njega.

I na kraju moram zapitati koja je svrha takvoga nastupa prema Sindikatu. Radi li se to namjerno ili zbog nepoznavanja uloge sindikata i procesa kolektivnoga pregovaranja? Sindikat će i dalje djelovati sukladno hrvatskim zakonima koje su dužni poštovati i Ericsson i menadžment naše kompanije.

Vladimir Kovar