Privredna banka Zagreb d. d. jedna je od najvećih i najuglednijih novčarskih institucija u Republici Hrvatskoj, s dugim kontinuitetom bankarskoga poslovanja. Suradnja PBZ d.d. i Ericssona Nikole Tesle zpočela je 1998. kada se Banka odlučila realizirati svoju suvremenu korporativnu telekomunikacijsku mrežu. Na javnome natječaju za ponuđača telefonskih centrala i telekomunikacijske opreme Banka je za isporučitelja odabrala našu kompaniju koja je u svim segmentima ispunjavala zadane uvjete. O višegodišnjoj uspješnoj suradnji Ericssona Nikole Tesle s tim korisnikom Ericssonova poslovnoga sustava razgovarali smo s Darkom Šeronjom, rukovoditeljem Direkcije za komunikacijsku mrežu u Sektoru za informatičku tehnologiju Privredne banke Zagreb, Nenadom Jurasom, voditeljem LAN odjela te Srećkom Jurinom i Zoranom Rosom, sistem inženjerima za telekomunikacije.

• Kako je Privredna banka Zagreb počela surađivati s Ericssonom Nikolom Teslom?

Suradnja PBZ d.d. i ETK počela je 1998. kada je Banka krenula u realizaciju projekta stvaranja nove korporativne telekomunikacijske mreže. Članovi projektnoga tima Direkcije za komunikacijsku mrežu su u suradnji sa stručnjacima ETK osmislili i razvili koncept i viziju buduće telekomunikacijske mreže Banke koja je do danas u cijelosti implementirana. Tijekom projektiranja vodilo se računa i o daljnjem razvoju mreže u skladu s razvojem tehnologija. ETK je ocijenjen kao vrlo ozbiljan partner zbog respektabilnoga ugleda u svijetu i zbog domaćih stručnjaka koji mogu ponuditi rješenja i podršku u svakome trenutku. Prije suradnje s ETK-om telekomunikacijska infrastruktura u Banci bila je u poražavajućem stanju koje se odražavalo u lošim instalacijama u upravnim zgradama, jednoj telefonskoj liniji na desetak korisnika, zastarjelosti postojećih telefonskih centrala. Prva digitalna telefonska centrala tipa MD110, verzije BC9, instalirana je na Ksaveru 209 u Zagrebu, a zatim su instalirane centrale na lokacijama Rački 6, Kralja Držislava 5, Ilica 5, A. Vukovar 271 i Savska 28. Ukupno je u Zagrebu tijekom 1999., 2000. i 20001. godine instalirano otprilike 1500 telefonskih linija, od toga 300 digitalnih brojeva. U drugoj fazi projekta instalirane su centrale u podružnicama Slavonski Brod i Rijeka, a u trećoj fazi centrale su dobile podružnice Karlovac, Varaždin, Varaždin II, Gospić, Split, Imotski, Valpovo i Ivanić Grad, Kutina, Poreč, Sisak, Rijeka-Riadria banka, te još dvije upravne lokacije u Zagrebu - Trg žrtava fašizma i Ribnjak. Također je nabavljena i testna centrala za pilot projekt usmjeren na primjenu IP telefonije. Danas Banka raspolaže s otprilike 3000 aktivnih telefonskih priključaka preko telefonskih centrala MD110, a taj broj je i dalje u porastu.

• U čemu se ogleda trenutačni poslovni odnos PBZ i ETK? Koju Ericssonovu opremu i usluge koristite i na kojim područjima?

Za navedene centrale MD110, Direkcija za komunikacijsku mrežu preporučila je Sektoru općih poslova da prilikom opremanja poslovnica u zemlji također ostvari suradnju s ETK-om na poslovima vezanim uz BusinessPhone centrale. Implementacijom ISDN linija, Business Phone centrale predstavljaju praktično rješenje i uklapaju se u budući VoIP projekt koji Banka dugoročno želi implementirati u svoju poslovnu mrežu.
Nakon implementacije MD110 centrala, kao i kod svake opreme, najvažnija za korisnika je kvaliteta podrške i servisa. PBZ je u tome području zadovoljna razinom stručnosti kvalitete usluga. Banka očekuje takvu podršku i na razini centrala BusinessPhone. Primjerice, uspješno i brzo izvedenom softverskom nadogradnjom na MD110 s revizije BC9 na BC10 na dva glavna čvora u Zagrebu (Rački 6 i Av.Vukovar 271) te realizacijom prelaska s CAS na ISDN signalizaciju prema javnoj HT mreži, stručnjaci ETK dokazali su visoku kvalitetu podrške koju mogu pružiti. Trenutačno banka ima instalirano 19 digitalnih telefonskih centrala MD110 (što je ukupno 25 LIM-ova MD110 BC10), zatim Voice mail sustav-Envox, 12 FCT baznih stanica, 6 BusinessPhone 50 centrala i jednu BusinessPhone 250 centralu.

• Što nam možete reći o planovima i razmišljanjima o suradnji u budućnosti?

Stručnjaci Direkcije za komunikacijsku mrežu trenutačno u suradnji s izvođačima od kojih PBZ kupuje komunikacijsku opremu osmišljavaju VoIP pilot projekt za povezivanje poslovnica, podružnica i poslovnih zgrada u jedinstveni komunikacijski sustav. Kao jedno od mogućih nameće se rješenje s Ericssonovom opremom. Već su obavljeni prvi sastanci tijekom kojih smo načelno dogovorili dvije faze. U prvoj bi se spojile dvije centrale MD110 u Zagrebu preko Frame Relay veze i pristupnika, a u drugoj bi fazi pomoću Ericssonove opreme u Varaždinskoj regiji na MD110 u Podružnici Varaždin preko Frame Relay veza testirali rješenja s Web switchevima 100 i 2000. Ukoliko se pokaže da je ovo rješenje za Banku financijski povoljno, da ne umanjuje kvalitetu poslovanja i komunikacija te nakon usporedbe s rješenjima drugih proizvođača, Banka će u nadolazećem razdoblju donijeti odluku o isplativosti takvoga rješenja i eventualnoj implementaciji u PBZ komunikacijskoj mreži. PBZ također s ETK-om priprema pilot projekt za DNA SWa za nadzor telefonskih centrala i njegovoj integraciji s produktom HP OpenViewom. U tijeku je testiranje novih FCT uređaja koji bi zamijenili postojeće, a sama zamjena bi omogućila dvosmjernu uspostavu veze (ne samo s fiksnih telefona na mobilni, već i obratno). Završena su testiranja s Ericssonom i firmom Logos d.o.o. (čije je rješenje Call Centra banka implementirala) vezano uz integraciju MD110 i Logosovog rješenja na mogućnosti distribucije korisnika Call Centra pomoću mreže MD110 u Zagrebu s jedne na više lokacija.

• Kako ocjenjujete opremu i usluge koje ETK isporučuje vašoj tvrtci, odnosno, koliko ste zadovoljni suradnjom u cjelini?

Ericssonova oprema koju koristi PBZ radi bez većih ispada, a ako do njih i dođe podrška stručnjaka Ericssona Nikole Tesle je brza i kvalitetna. Nismo do sada imali slučaj da su ispadi značajno ugrozili poslovanje Banke. Nadamo se da će ETK održati ovako visoku razinu pružanja usluga i da će pilot projekti s novom Ericssonovom opremom i u budućnosti potvrditi opravdanost odluke PBZ-a iz 1998. godine.

J. Lončar