Kako bi svoje djelovanje uskladio s trenutačnim potrebama na globalnom telekomunikacijskom tržištu te se uskladio s Ericssonovom matričnom organizacijom ostavivši tradicionalnu poslovnu hijerarhiju za sobom, Institut za telekomunikacije Ericssona Nikole Tesle, krajem kolovoza, najavio je internu reorganizaciju. Novi organizacijski ustroj implementiran je 8. rujna 2003., a o strategiji i novom načinu rada Instituta saznajemo više od Björna Dellasa, direktora te organizacijske cjeline u kojoj radi gotovo polovica zaposlenika naše kompanije.

- Zašto je bio potreban novi organizacijski ustroj Instituta za telekomunikacije u našoj kompaniji?

- Postoje četiri razloga zbog kojih smo pribjegli novoj organizaciji: Prvo, tu je jednostavna činjenica da je organizacija Instituta već počela poprimati nove obrise u lipnju ove godine kada je dio naših stručnjaka zajedno s nekolicinom kolega iz Centra za komunikacijska rješenja, usluge i logistiku prešao u jedinicu za e-sustave. Glavna je zadaća te jedinice uspostavljanje linije proizvoda i usluga koje će Ericsson Nikola Tesla nuditi u području e- sustava. Smatrali smo da kompetencije stručnjaka iz Instituta za telekomunikacije moraju predstavljati nezaobilaznu sastavnicu u realizaciji vizije te nove jedinice koja Ericsson Nikolu Teslu stavlja u ulogu odabranoga partnera za e-sustave za hrvatsku Vladu i velike kompanije na domaćem tržištu te na području Istočne i Srednje Europe.
Drugo, moramo u obzir uzeti i organizacijske promjene koje su se dogodile u našoj kompaniji i u korporaciji Ericsson. Zadnje organizacijske promjene uveli smo u Institutu u travnju ove godine, a od tada smo imali tri kruga transfera projekata u našoj sredini, koje su izmijenile našu ulogu u Ericssonovoj istraživačko-razvojnoj zajednici. Naše su odgovornosti povećane budući da smo sada jedini Ericssonov centar koji pokriva područje signalizacije za AXE platformu. Uz to djelujemo i kao centar za dizajn u područjima fiksne telefonije i mrežnoga povezivanja za Cello paketne platforme (CPP). Širenje naših aktivnosti može se najbolje ilustrirati činjenicom da smo prethodno projekte vodili iz jednoga odjela Instituta, a danas imamo odgovornosti za projekte takve složenosti da oni angažiraju naše cjelokupne resurse. Upravo stoga smo u našoj novoj organizaciji otvorili Projektni ured koji sada nosi cjelovitu odgovornost za upravljanje projektima. Kada je riječ o promjenama u Ericssonu, valja napomenuti da su se i organizacije s kojima je Institut do sada poslovao dosta izmijenile. Svjesni smo toga da to nije kraj, da će se promjene nastaviti. Moramo biti spremni na to pa smo stoga napustili tradicionalnu hijerarhijsku organizaciju i oslonili se na matrični ustroj koji će pridonijeti našoj fleksibilnosti i samim time povećati našu snagu.
Zatim, želimo pokazati kako smo otvoreni za nova područja poslovanja koja zadiru izvan tradicionalnih Ericssonovih područja razvoja proizvoda i usluga. Stoga smo osmislili i prihvatili novu strategiju usmjerenu na iznalaženje novih poslovnih prilika na tržištu. Na određeni način, naše aktivnosti u području e-sustava već predstavljaju prve korake prema novim područjima te možemo ustvrditi kako je naša strategija već počela donositi nove rezultate.
Konačno, postoji i potreba za određenim poboljšanjima koja je iskazana u zadnjim rezultatima ankete Dialog o zadovoljstvu naših zaposlenika. Naši mladi stručnjaci posvećeni su svojemu poslu te bismo im željeli osigurati priliku da se suoče s novim prilikama za dokazivanje i izazovima kojima svijet telekomunikacija obiluje. Nadam se da ćemo uz novu organizaciju povećati razinu motiviranosti stručnjaka koji rade u Institutu.

- Kako se je konkretno izmijenila organizacija Instituta za telekomunikacije?

- Promjene su značajne. Nova organizacija obuhvaća Projektni ured, tri različita programa te Istraživačko-razvojne operacije (R&D Operations) kao noseće jedinice. Projektni ured mala je jedinica, ali veoma važna budući da se u njenom okrilju, kako sam već rekao, vodi briga o našim najznačajnijim projektima. Ona će osigurati i zajednički fokus na realizaciju tih projekata. Projektni ured vodi Branimir Zalar. Tri programa koje sam spomenuo odnose se na sljedeće: Upravljanje pozivima i signalizacija (CNES Programs) obuhvaćaju AXE dizajn, a za njih je odgovoran Vjeran Radatović. Zatim, tu je i jedinica za Paketne server platforme (PSP Programs) za koje je odgovorna Vlatka Maričić. To je područje za koje vjerujemo da imamo i šire kompetencije od onih koje su nužne za naše trenutačne Cello poslove. Stoga s Ericssonom upravo pregovaramo o mogućnostima proširivanja naših odgovornosti u tom segmentu. Uz to sada imamo i jedinicu za Nove programe čija je zadaća pronalaženje novih poslova kroz suradnju s različitim domaćim i stranim marketinško-prodajnim organizacijama. Siniša Krajnović rukovodi Novim programima. On je odgovoran i za Istraživačko-razvojne operacije, jedinicu koja se sastoji od svih naših dosadašnjih razvojnih odjela. To je područje na kojemu smo najviše unaprijedili našu fleksibilnost te sada svaki od odjela nije isključivo usredotočen na jednu vrstu posla. Zoran Jelaković upravljat će jedinicom Podrška istraživačko-razvojnim operacijama, a Darko Huljenić će, kao i do sada, rukovoditi Istraživanjem.

- Je li se način rada u Institutu za telekomunikacije promijenio jednako drastično kao i nova organizacija?

- Da, naš način rada također se promijenio, rekao bih, iz korijena, s obzirom na to da smo našu tradicionalnu hijerarhijsku organizaciju pretvorili u matričnu. I svoj način razmišljanja moramo tomu prilagoditi, odnosno, moramo postati otvoreniji za okružje u kojemu djelujemo. Za naše rukovoditelje organizirali smo interne tečajeve i radionice iz područja suvremenoga menadžmenta koje su posebno za nas osmislili i koje vode iskusni Ericssonovi rukovoditelji i predavači. Rukovoditelji pojedinih odjela imaju sada više odgovornosti za svoje ljude te su usredotočeni na djelotvornije korištenje ljudskih resursa, budžetiranje, troškovnu učinkovitost i razvoj kompetencija, dok su projekti i proizvodi u nadležnosti projekt menadžera. Vodeći princip kojim se danas rukovodimo u našem djelovanju je timski rad. Vjerujem da danas timski rad donosi najbolje rezultate i da ljudi predano izvršavaju zadaće koje im dajete s punim povjerenjem i za koje se smatraju odgovornima. U našoj novoj organizaciji timski rad dvije su ključne riječi. Svatko od nas ima određenu ulogu, međutim, stremimo zajedničkom cilju i spremni smo u određenim situacijama jedni drugima pružiti podršku. Volio bih istaknuti i to kako smo u promišljanju svoje nove strategije zapravo krenuli od onih stvari iz naše stare organizacije koje valja zadržati. Tu, prije svega, mislim na našu sposobnost da postižemo rezultate visoke kvalitete, na vrijeme i uz visok stupanj troškovne učinkovitosti.

- Koje prednosti će donijeti nova organizacija?

- Jedna od najvažnijih prednosti i konkretan korak prema naprijed koji smo uz novu organizaciju učinili činjenica je da će od sada projekti biti vođeni s jednoga mjesta. Uz to, posebno brinemo o povećanju menadžerskih kompetencija voditelja naših projekata te se trudimo našem timu pribaviti kvalitetne poslove. Za djelatnike Instituta nova organizacija također podrazumijeva priliku za suočavanje s novim izazovima, novim područjima koja postaju dio njihovih svakodnevnih zadaća. To je prednost koju osjećamo i na individualnoj razini i kada je riječ o našim zajedničkim ciljevima. Već smo iskusili prednosti koje proizlaze iz timova sačinjenih od stručnjaka s različitim iskustvima, znanjima i vještinama. Osim toga, nova organizacija pospješit će proces donošenja odluka te vjerujem da su zaposlenici Instituta već počeli osjećati što znači imati dovoljnu razinu odgovornosti koja omogućuje obavljanje posla na najučinkovitiji mogući način.

- Kako se nova organizacija Instituta za telekomunikacije uklapa u trenutačni ustroj Ericssona Nikole Tesle?

- Uloga istraživačko-razvojne organizacije u našoj kompaniji nije dramatično izmijenjena. Naša nova strategija usredotočena je na potragu za novim poslovima koji su u skladu s našom sveobuhvatnom strategijom. To govorim imajući u vidu sva naša tržišta - Hrvatsku, izvozna tržišta te interno Ericssonovo tržište. Drugim riječima, mi tražimo nove poslove svugdje gdje ocjenjujemo da ćemo ih naći. U ovom trenutku, međutim, domaće tržište posebno je zanimljivo zbog očiglednoga uzleta informatičko-komunikacijske infrastrukture i usluga. U tom je području zabilježen i porast investicija, koji je značajan i u usporedbi s drugim zemljama u svijetu. U ovom trenutku za nas je od velike važnosti da pronađemo načine zadovoljavanja toga rasta. To je izazov ne samo za nas, već i za cijelu kompaniju. To je činjenica koja čvrsto povezuje naše istraživačko-razvojne aktivnosti i naše druge operativne aktivnosti u domeni Centra za komunikacijska rješenja, usluge i logistiku te Marketinga i prodaje.

- Ostvarivanje bliskih odnosa s kupcima preduvjet je uspješnoga rada u današnjem turbulentnom tržišnom i poslovnom okružju. Pretpostavlja li u tom kontekstu nova organizacija ETK Instituta za telekomunikacije tješnju suradnju sa stručnjacima za marketing i prodaju?

- Da, doista, imajući na umu da se jasna granica između razvoja proizvoda i integracije sustava danas sve više gubi, svjesni smo da će veoma brzo kupci od nas zahtijevati da uz veću odgovornost sudjelujemo u izgradnji njihovoga cjelokupnoga tehnološkoga okružja. Pojasnit ću primjerom na što točno mislim: na području e-sustava od nas se očekuje izravna podrška kupcu. Mi smo, naime, zaduženi i za razvoj sustava, osiguravamo da sustav zadovoljava sve zahtjeve koje je kupac definirao te ga implementiramo i ispitamo prije no što ga predamo kupcu na korištenje. Stručnjaci Instituta raspolažu znanjem koje je za realizaciju svih ovih poslova potrebno. Postoji i pitanje integracije sustava, što je također u domeni Instituta. Stoga ćemo biti od velike koristi stručnjacima koji rade u području prodaje i marketinga te ćemo im biti pri ruci za sve odgovore na upite kupaca o tehnologiji koju im Ericsson stavlja na raspolaganje. U zadnje vrijeme radili smo veoma mnogo dizajna za konkretne potrebe na tržištu te smo svoje proizvode uskladili s potrebama koje postoje na različitim tržišnim segmentima. Zajedno s kompanijinim Centrom za komunikacijska rješenja, usluge i logistiku mi predstavljamo čvrstu podršku marketingu i prodaji rješenja s proizvodne liste Ericssona Nikole Tesle.

J. Lončar