U jesen prošle godine Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske je, u okviru projekta "Hrvatska u 21. stoljeću" na čijem čelu je dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade RH, pokrenulo dvadesetak inicijativa među kojima je i ona za izradu strategije razvitka znanosti u Hrvatskoj. Jedan od članova ekspertne skupine koja je izradila novu strategiju razvoja hrvatske znanosti je i dr. Antun Carić, Business Development and Marketing Manager u Ericssonu Nikoli Tesli koji za naš kompanijski list komentira misiju i ciljeve s kojima se krenulo u izradu strategije te stanje znanosti u našoj zemlji.

• Zašto se je krenulo u izradu nove strategije razvoja znanosti u Hrvatskoj? Koga je sve i što je sve uključivala izrada strategije?

Izradu nove strategije razvoja znanosti u našoj zemlji pokrenulo je prije godinu dana Ministarstvo znanosti nakon što je utvrđeno da prethodno napravljena strategija nije u potpunosti odgovarala potrebama Hrvatske. Stoga je oformljena skupina koju uz mene te dr. Dubravka Ceja, također člana našega kolektiva, čine prof. dr. Slobodan Vukičević s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Aleksandar Štulhofer s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Guy Paić iz organizacije CERN u Švicarskoj i mr. Dubravka Jurlina-Alibegović iz Ministarstva znanosti i tehnologije RH.
Metodologija koju smo koristili naziva se "na viziji temeljena strategija". U našoj kompaniji takav pristup nije nepoznat. To je pristup koji polazi od utvrđivanja trenutačnoga stanja nakon čega se zacrta željena pozicija te se utvrde koraci koje treba poduzeti kako bi se do nje došlo. Najprije smo pogledali kuda i kako svijet ide da bismo mogli reći gdje mi želimo biti. Zatim smo usporedili performanse hrvatske znanosti u odnosu na svijet da bismo ustanovili gdje smo. Na osnovi toga definirali smo strategiju, odnosno, viziju, ciljeve i mjere koje bi hrvatsku znanost u idućih pet, šest godina mogle dovesti na višu razinu.

• Kakvo je stanje hrvatske znanosti u odnosu na svijet?

Ukratko, hrvatska znanost u ovom trenutku je u nezavidnom položaju. Ulaganja u znanost u našoj zemlji su ispod europskoga prosjeka, a da i ne govorimo o tomu koliko su manja od predvodnika na tom području, poput skandinavskih zemalja ili Amerike. Broj znanstvenika u nas je ispod standarda Europske Unije, a posebno je alarmantno to što je u Hrvatskoj veoma mali broj znanstvenika u gospodarstvu. Inovativnost hrvatske znanosti je izrazito slaba, a niti njena produktivnost u smislu broja znanstvenih radova nije mnogo bolja. Visoko obrazovanje, kao nezaobilazni element sustava znanosti, opterećeno je brojnim slabostima i neučinkovito. Prosječno vrijeme studiranja u Hrvatskoj je znatno iznad europskoga prosjeka. Sve u svemu, slika znanosti u našoj zemlji prilično je tmurna i bremenita problemima. No, naše su analize također pokazale da u Hrvatskoj ima dobrih znanstvenih jezgara - i kada je riječ o znanstvenim i visokoškolskim ustanovama, i kada je riječ o gospodarstvu. Ericsson Nikola Tesla jedna je od takvih dobrih jezgara.
S obzirom na takvo trenutačno stanje, naša strategija postavila je viziju razvoja hrvatske znanosti za idućih 5 do 7 godina. U skladu s njom znanost će imati ključnu ulogu u podizanju kvalitete života i gospodarskoga rasta Hrvatske te unaprijediti djelotvornost društvenoga odlučivanja. U sklopu naše vizije znanost je aktivni i usmjeravajući sudionik našega društva. Mi Hrvatsku vidimo kao društvo u kojemu je znanost strateška nacionalna vrijednost, koja ima respektabilnu inovativnost i produktivnost u svjetskim razmjerima, s vrhunskim obrazovnim sustavom koji će odgajati kadrove za budućnost, u kojoj je jasna odgovornost znanstvenika i znanstvenih institucija, koja će usmjeravati proces donošenja društvenih odluka i koja će ubrzano izgrađivati društvo znanja.

• Što novo donosi strategija razvitka znanosti?

U odnosu na dosadašnju praksu, strategija donosi niz novina. Prva novina strategije razvitka hrvatske znanosti odnosi se na drugačije definirane uloge pojedinih subjekata u znanosti. Svakom od njih u novoj su strategiji razvoja pridjeljene četiri osnovne zadaće: istraživanje, transfer znanja, komercijalizacija znanstvenih rezultata i ideja te društveni utjecaj. Kada govorimo o komercijalizaciji znanosti, važno je istaći da zbog toga znanstvenik ne prestaje biti znanstvenikom. Društvo treba osigurati mehanizme i infrastrukturu koja će omogućiti da se znanstveni rad vezama s gospodarstvom, zaštitom intelektualne svojine i drugim mjerama usmjeri prema primjeni. Druga novina je to što od znanosti tražimo izvrsnost. Dakle, ne prihvaćamo prosječnost, ne prihvaćamo regionalno pozicioniranje, već težimo postizanju izvrsnosti u svjetskim razmjerima. Treća novina je naglašenost istraživanja. Sakupljanje tuđega znanja je korisno i potrebno, ali stvaranje novih spoznaja i ideja je ono čemu težimo. Želimo aktivnu kontribuciju hrvatskih znanstvenika u stvaranju svjetskoga fonda znanja. Konačno, veoma važna, možda i najvažnija novina u našem pristupu je fokusiranje na podizanje sveukupne sposobnosti hrvatske znanosti. Odgodili smo odluku o tome što su prioriteti hrvatske znanosti. Želimo najprije podizanjem sposobnosti dati šansu svima koji mogu i žele sudjelovati u razvoju znanosti u zemlji, a tek kada promjene uzmu maha, definirat će se prioritetni pravci koji, uz neka tradicionalna područja, trebaju sadržavati i izbor iz znanstvenih izazova 21. stoljeća. Na ovim osnovama predlažemo, uz čitav niz drugih mjera, postupno povećanje ulaganja u znanost uz orijentaciju na razvoj.

• Na koji način Ericsson Nikola Tesla pridonosi razvoju znanosti u Hrvatskoj i koji je interes kompanije s kojim smo ušli u projekt izrade strategije razvitka znanosti u našoj zemlji?

Ovu problematiku možemo promatrati s dva aspekta. Prvo, možemo razmišljati o obavezama naše kompanije prema društvu. Ericsson Nikola Tesla živi u ovoj sredini i od naše se kompanije očekuje doprinos razvoju društva. Ta očekivanja naša kompanija je svojim društveno korisnim aktivnostima višestruko opravdala. Naš pozitivan društveni utjecaj definitivno je u zemlji prepoznat. Mi imamo snažan Institut za telekomunikacije koji u svom djelovanju ima element društvenoga utjecaja. Drugi aspekt s kojega možemo ponuditi odgovor na ovo pitanje odnosi se na povratnu vezu: stvaranjem novoga sustava znanosti, stvaranjem nove klime u znanosti mi dobivamo na konkurentnosti okruženja u kojemu djelujemo. Nama ne odgovara ustajala sredina, nama odgovara "propuh", odgovara nam dinamično društvo znanja jer želimo biti kompanija znanja. Stasanje novih kadrova koje društvo znanja može odgojiti apsolutni je interes Ericssona Nikole Tesle.

J. Lončar