Sažetak

1. Uvod

2. Mreže nove generacije

3. Arhitektura i osobine ENGINE mreža

    3.1. Arhitektura 

    3.2 Protokoli i sučelja u ENGINE mrežama

          3.2.1 Protokoli između pristupne TDM mreže i 
                 EIN (MSG)

          3.2.2. Komunikacija između TeS i MSG -
                   H.248/MEGACO

          3.2.3. Komunikacija između dva TeS-a

          3.2.4. Protokoli i sučelja između više-uslužnoga
                    pristupnika i paketne okosnice

          3.2.5. INAP i IN usluge

          3.2.6. Ostali protokoli i sučelja

4. Elementi mreže

    4.1 Poslužitelj

          4.1.1. AXE komutacijski čvor

          4.1.2. EIN 1.0 Poslužitelj - predefinirana

                   hardverska struktura

          4.1.3. EIN2.0 poslužitelj - novi AXE 810

    4.2 Više-uslužni pristupnik

          4.2.1 Sklopovska arhitektura

          4.2.2 Programska arhitektura AXD 301

    4.3 ATM simuliranje kanala - PBN

    4.4 ENGINE rješenja za širokopojasnu pristupnu mrežu

          4.4.1 ENGINE Access Ramp - EAR

          4.4.2 Nove pristupne tehnologije

          4.4.3 Modularna arhitektura

          4.4.4 Tehničke karakteristike

          4.4.5 Mehanička struktura

    4.5 Telecom Management rješenje za ENGINE koncept

5. Zaključak

6. Popis kratica

Literatura

Sažetak

Razvoj tržišta i tehnologija uvjetuje transformaciju svih vrsta komunikacijskih mreža u sustave koji omogućavaju pružanje višestrukih usluga preko zajedničke infrastrukture i na jedinstveni način. Utirući put prema razvoju multimedijskih mreža, Ericsson je razvio ENGINE - cjelovito rješenje za pružanje (PSTN - Public Switched Telephone Network) i ISDN (Integrated Services Digital Network) usluga preko paketne temeljne mreže i njihovu integraciju s podatkovnim uslugama.

1. Uvod

kazalo

U posljednjih nekoliko godina u svijetu komunikacijskih usluga ukupna količina prometa u mrežama značajno je povećana, ponajviše zahvaljujući Internetu i drugim podatkovnim uslugama te mobilnim uslugama. Istodobno se ubrzano razvijala i oprema kojom se takve usluge ostvaruju, poput brzih IP usmjerivača (Internet Protocol Router) i, u nešto manjoj mjeri, ATM komutacija. Usprkos trenutačnom usporavanju razvoja uvjetovanoga situacijom na telekomunikacijskom tržištu, trend porasta se ipak nastavlja. S druge strane, trend porasta količine govorne informacije koja se prenosi današnjim mrežama je sve manji i sve prognoze ukazuju na to da bi u skoroj budućnosti mogao pasti gotovo na nulu (slika 1.). U budućnosti se očekuje i pad količine prometa koji se prenosi u obliku "čistog" vremenskog multipleksa (TDM - Time Division Multiplexing) u korist paketnoga prijenosa govora (Voice over IP, Voice over ATM, Voice over Frame Relay, Voice over DSL). Kao dodatni argument takvoj tezi možemo dodati i činjenicu da će se govorne usluge u mobilnim mrežama treće generacije ostvarivati paketnim prijenosom informacije.
Pri odlučivanju o daljnjem razvoju svojih mreža operatori su prisiljeni zadovoljiti dva oprečna trenda. Naime, dok glavninu prometa u mrežama, gledajući samu količinu prenesene informacije, čine podatkovne usluge (Internet i slično), većina prihoda i dalje se ostvaruje od govornih usluga. U ovoj disproporciji leži jedan od osnovnih pokretača koncepata sljedeće generacije, a to je konvergencija.
U osnovi, radi se o tome da se pomire dvije krajnosti - podrška za daljnji rast podatkovnog prometa i osiguravanje prihoda od tradicionalnih usluga. Kao pravi medij za takvo objedinjavanje nameću se paketne mreže osposobljene za više-protokolnu i više-uslužnu komunikaciju. Na taj način, govor i podaci prenose se u paketnom obliku, koji dozvoljava proizvoljno i optimalno miješanje različitih tipova prometa uz istovremeno zadržavanje svih bitnih parametara kvalitete usluge potrebnih za usluge u realnom vremenu.
Usluge u realnom vremenu, poput danas dominantnoga govora, odnosno telefonije te usluge koje će prevladavati u budućnosti, poput prijenosa slike ili video konferencije, iznimno su osjetljive na parametre kvalitete usluge, kao što su kašnjenje i varijacije u kašnjenju (jitter). Naročito velika promjenjivost u kašnjenju može vezu učiniti neupotrebljivom. U slučaju velikoga kašnjenja, pak, pojavljuje se potreba za uklanjanjem odjeka (echo cancellation), što općenito poskupljuje rješenja.
Istodobno, zbog svoje fleksibilnosti, konvergencija na temelju paketnog prijenosa automatski prati gore opisane trendove - kapaciteti za pojedine tipove prometa dodjeljuju se dinamički pa nema bojazni od situacije da je za govor dodijeljeno previše kapaciteta koji se ne može iskoristiti, dok istovremeno kapacitet fiksno dodijeljen podatkovnim uslugama predstavlja usko grlo.
U krajnjem koraku, predviđa se da će cjelokupni promet biti u izvornom paketnom obliku, za što je mreža spremna od samog početka.
Konvergencija donosi još jednu bitnu prednost - ovako objedinjene usluge na prijenosnoj razini moguće je objediniti i na upravljačkoj razini. Na taj način mogu se stvarati nove konvergirane usluge prema krajnjem korisniku. Zapravo, moguće je i više od toga pošto model konvergencije u paketnom svijetu uključuje i mobilne mreže druge i treće generacije te širokopojasne pristupne mreže. Proces konvergencije obuhvatit će sve oblike komunikacije.

kazalo