ERICSSON
Home Products Services Technologies Support About Ericsson
rul_header_1x55.gif (60 bytes)
Ericsson Nikola Tesla > Podaci o kompaniji > "REVIJA"
> Broj 2 2001
Revija - Časopis Dioničkog društva
Časopis REVIJA
t.gif (43 bytes)

t.gif (43 bytes)

U ovome broju:

largeArrow_blue.gif (75 bytes) Boris Drilo:
Opće paketne radijske usluge

largeArrow_blue.gif (75 bytes) Ivan Malić:
Bežični aplikacijski protokol

[Ivan Malić]

largeArrow_blue.gif (75 bytes) Ivan Malić, Hrvoje Vojnić, Ante Bronić:
Usluga multimedijskih poruka

largeArrow_blue.gif (75 bytes) Hrvoje Vojnić, Ivan Malić, Ante Bronić:
Sustav pozicioniranja mobilnih terminala

Bežični aplikacijski protokol

Ključne riječi
Sažetak
1. Uvod
2. WAP standard
  2.1. WAP i sigurnost
3. WAP arhitektura
  3.1. WAP pristupnik
  3.2. WAP nosioci
    3.2.1. CSD
    3.2.2. GPRS
    3.2.3. SMS
4. WAP i nove tehnologije
5. Evolucija WAP-a
6. Zaključak
7. Popis kratica
Literatura

t.gif (43 bytes)
 
Ključne riječi:

WAP, Bežični aplikacijski protokol
WAP pristupnik
Mobilna mreža
Mobilni Internet

Sažetak

vrh stranicevrh stranice

Mobilne mreže se danas uglavnom koriste za govornu komu-nikaciju, a govorna pošta je najpopularnija usluga s dodatnom vrijednošću. Međutim, u zadnje vrijeme bežični aplikacijski protokol (WAP - Wireless Application Protocol) ulazi u komercijalnu uporabu te mobilnim telefonima dodaje novu dimenziju - uslugu podatkovne komunikacije u mobilnim mrežama.
Bežični aplikacijski protokol je koncept koji omogućava uvođenje podatkovnih (negovornih) usluga u digitalne mobilne mreže i pristup Internetu u bilo koje vrijeme i s bilo kojega mjesta, otvarajući tako jedno potpuno novo tržište – tržište mobilnoga Interneta. Mobilni Internet prijeti brojem korisnika nadmašiti Internet kakvoga poznajemo. Pitanje je vremena kada ćemo posredstvom mobilnoga telefona ne samo razgovarati, nego i čitati novine, elektroničku poštu, naručivati karte i kupovati dionice, gledati najnovije filmove ili slati video razglednice.

1. Uvod

vrh stranicevrh stranice

Mobilne mreže nisu prirodna okolina za podatkovnu komunikaciju kao što su to ostale telekomunikacijske mreže. Zbog ograničene snage, raspoloživog spektra i mobilnosti, karakteristike pokretnih mreža su sljedeće:

  • manji raspoloživi spektar
  • više latentnosti
  • slabija stabilnost veze
  • manje predvidiva dostupnost.

Osim toga, eventualno povećanje spektra povećalo bi i potrošnju baterije, što bi dodatno smanjilo njen već kratki život. Dakle, čak i ako bi se u mobilnoj mreži povećao raspoloživi spektar, baterija bi i dalje ograničavala količinu podataka koji se mogu slati od mobilnoga uređaja i prema njemu. Prijenos podataka kroz mobilnu mrežu mora biti takav da uz postojeća ograničenja korisnik bude zadovoljan načinom na koji mu je usluga omogućena.
Tipični uređaji na tržištu mobilnih telefona imaju jasna ograničenja u pogledu mogućnosti, usporedimo li ih s osobnim računalima. Zbog ograničene veličine i baterije, karakteristike mobilnih telefona su sljedeće:

  • slab procesor
  • manje memorije
  • ograničena potrošnja energije
  • manji ekran
  • različite vrste unosa (npr. tipkovnica, glas).

Zbog tih ograničenja, korisničko sučelje mobilnoga telefona je bitno drugačije nego kod osobnih računala. Ograničena veličina ekrana i nepostojanje miša zahtijeva korisničko sučelje koje je drugačije od tradicionalnoga grafičkoga korisničkog sučelja.
Teško je očekivati promjenu zahtjeva koji se postavljaju na mobilne terminale u bližoj budućnosti. Kada je riječ o dimenzijama mobilnoga uređaja, osnovni zahtjev je da stane u ruku. Tržište, osim toga, zahtijeva bateriju s dugačkim vremenskim trajanjem, što će uvijek ograničavati spektar, procesor, memoriju i ekran. Zbog toga će uvijek postojati razlika između osobnih računala i mobilnih telefona te će način i metoda podatkovne komunikacije u mobilnim mrežama uvijek biti različiti od komunikacije u mrežama s fiksnim pristupom.

2. WAP standard

vrh stranicevrh stranice

WAP standard definira otvorenu, standardnu arhitekturu i protokole koji omogućuju pristup Internetu iz mobilne mreže. Međunarodna organizacija zadužena za stvaranje i razvoj WAP standarda naziva se WAP forum, a nastala je 1997. godine na inicijativu Ericssona, Motorole, Unwired Planeta i Nokie. Trenutačno odobrena verzija standarda je WAP 1.2.

Osnovni elementi WAP standarda su sljedeći:

www (World Wide Web) model (slika 1) definira WAP model (slika 2). Ovakav pristup razvoju WAP aplikacija ima nekoliko prednosti: poznati model programiranja, dokazana arhitektura i mogućnost korištenja postojećih alata, kao što su Web poslužitelji i XML alati (eXtensible Markup Language Tools). Optimizacija razvoja WAP aplikacija bila je nužna radi prilagođavanja mobilnom okolišu, ali gdje god je bilo moguće, postojeći standardi usvojeni su, ili su korišteni kao polazna točka za WAP tehnologiju.
Markup jezik temelji se na XML standardu koji omogućuje aplikacije primjerene mobilnoj mreži. WML (Wireless Markup Language) i WMLScript jezici ne zahtijevaju QWERTY tipkovnicu i miša kao sredstva za unos podataka te su dizajnirani za ekrane mobilnih telefona. Za razliku od ravne strukture HTML (HyperText Markup Language) dokumenata, WML dokumenti su podijeljeni u skupove dobro definiranih dijelova. Jedan takav dio naziva se “karta”, a usluge se definiraju tako da se korisniku omogući pretraživanje karata iz jednog ili više WML dokumenata. WML omogućuje definiciju malenih skupova Markup Tagova koji WML čine pogodnijim za mobilne telefone nego što je to HTML. S WAP pristupnika, WML dokument se dohvaća s Interneta, uz korištenje standardnoga HTTP 1.1 (HyperText Trasfer Protocol) zahtjeva. Na taj način se tradicionalni Web poslužitelji, postojeći alati i tehnike mogu koristiti i za novu WAP tehnologiju.
• Mikropretraživač u mobilnom telefonu kontrolira korisničko sučelje i analogan je standardnim Web pretra-živačima kao što su Internet Explorer ili Netscape Communicator. WAP standard definira na koji način će se WML i WMLScript interpretirati u mobilnom telefonu i predstaviti korisniku. Mikropretraživač je prilagođen mobilnoj okolini, tvoreći kompaktan i efikasan kod, te pružajući fleksibilno i moćno korisničko sučelje.
• Lagani protokol slog (stack) koristi se kako bi se umanjili zahtjevi za potrebnom brzinom prijenosa podataka, omogućujući raznim mobilnim mrežama implementiranje WAP usluga. Protokol slog je prikazan na slici 3. Sloj sesije, WSP protokol (Wireless Session Protocol), definiran je tako da omogućuje zaustavljanje i nastavljanje sesije bez ponovne početne inicijalizacije. Time je omogućeno privremeno zaustavljanje sesije u vremenu bez komunikacije čime se štede resursi mreže i mobilnoga telefona. Transakcijski sloj, WTP protokol (Wireless Transaction Protocol) omogućuje pouzdanu uslugu kao i tradicionalni TCP (Transaction Control Protocol). Međutim, TCP je neprihvatljiv za mobilnu mrežu. Na primjer, TCP sadrži velike količine podataka za svaku zahtjev-odgovor transakciju. Budući da između mobilnoga telefona i WAP pristupnika postoji samo jedan mogući put, nema potrebe za ovakvim transakcijama. WTP eliminira nepotrebne informacije i smanjuje količinu podataka potrebnu za svaku zahtjev-odgovor transakciju.
• WTA aplikacije (Wireless Telephony Applications) omogućuju pristup telefonskim funkcijama kao što su kontrola poziva i pristup adresaru. WTA omogućava mobilnom operatoru razvijanje sigurne telefonske usluge intergirane u WML/WMLScript. Primjer ovakvih usluga je proslijeđivanje poziva. U tom slučaju korisnik ima mogućnost izbora pri dolaznome pozivu da odgovori na poziv, proslijedi ga na drugi broj telefona ili na govornu poštu.

WAP možemo koristiti u sljedećim slučajevima (slika 4):

Pristup informacijama na Internetu. Međutim, WAP pretraživač se ne može koristiti kao klasični alat za pretraživanje, budući da je mobilni uređaj ograničen kada je riječ o količini ulaznih i izlaznih podataka, veličini memorije, itd.
Pristup poslovnim informacijama. Posredstvom WAP telefona moguć je pristup poslovnim informacijama i dok se korisnik nalazi van kompanije, na terenu. To se, primjerice, odnosi na mogućnost provjere nalazi li se određeni rezervni dio na skladištu i trenutačno obavještavanje kupca o tome. Koristeći istu aplikaciju moguće je naručiti rezervne dijelove te dobiti potvrdu o datumu isporuke.
Obavijesti. Uz pomoć agenata na poslužiteljima, korisnici mogu primati poruke putem elektroničke pošte, govorne pošte ili SMS usluge (Short Message Service). Korisnici mogu sudjelovati u izmjeni informacija zahtijevajući slanje dodatnih podataka ili zahtijevajući ispis na faks uređaju po njihovu izboru. Tako, primjerice, korisnici zainteresirani za kupnju ili prodaju dionica mogu definirati vlastite kriterije po kojima žele biti obaviješteni o promjeni cijene dionice koja je njima zanimljiva. Kada izabrana dionica dosegne postavljenu cijenu korisnik prima obavijest o tome te može kupiti ili prodati dionice.
Novčano poslovanje. Korisnici mogu putem svojih mobilnih telefona obavljati razne novčane transakcije na svojim bankovnim računima: kupovati karte za kino, kladiti se ili, primjerice, naručiti i platiti dostavu pizze.
Telefonske aplikacije. Korisnik može imati pristup usluzi vezanoj uz uspostavljanje poziva u kombinaciji s uslugom koju nudi mobilni operator. Kao karakterističnu uslugu navodimo izbornik kojega definira sam korisnik i koji se pojavljuje na ekranu pri dolaznome pozivu. Ovaj izbornik omogućuje korisniku da odgovori na poziv, da ga propusti ili da ga proslijedi na neki drugi broj ili na glasovnu poštu.

2.1. WAP i sigurnost

vrh stranicevrh stranice

Mnoge aplikacije zahtijevaju sigurnu vezu između klijenta i aplikacijskog poslužitelja. WAP standard sadrži i sigurnosni protokol koji omogućuje siguran prijenos podataka između WAP poslužitelja i mobilnoga telefona.
WTLS (Wireless Transaction Layer Security) protokol temelji se na industrijskom standardu, TLS (Transport Layer Security) protokolu, prije poznatom kao SSL (Secure Sockets Layer) protokol. WTLS protokol se koristi zajedno s WAP transportnim protokolom i optimiziran je za uskopojasne komunikacijske kanale. WTLS osigurava integritet podataka, privatnost, autentifikaciju i zaštitu od negiranja provedene transakcije. Za Web aplikacije koje koriste standardne Internet sigurnosne protokole s TLS protokolom, WAP pristupnik automatski osigurava sigurnost u mobilnoj mreži uz minimalnu prenesenu količinu podataka.

3. WAP arhitektura

vrh stranicevrh stranice

Na slici 5. prikazan je primjer WAP arhitekture. U ovom primjeru WAP klijent (mobilni telefon s WAP pretraži-
vačem) komunicira s WAP poslužiteljem koji se nalazi u operatorovom intranetu ili na Internetu. WAP pristupnik pretvara WAP zahtjev u www zahtjev, tako omogućujući WAP klijentu da preda zahtjev Web poslužitelju. WAP pristupnik također pretvara odgovor u kompaktni binarni format radi uštede na količini podataka poslanih kroz mobilnu mrežu.
Kada Web poslužitelj ne sadrži WAP, nego samo www sadržaj, moguće je koristiti filter za konverziju sadržaja. Takav filter bi preveo HTML u WML.
WTA poslužitelj odgovara na zahtjev pristigao direktno od WAP klijenta. WTA poslužitelj koristi se za WAP pristup telekomunikacijskoj infrastrukturi operatora, omogućujući tako integraciju govornih usluga s WAP aplikacijama.

3.1. WAP pristupnik

vrh stranicevrh stranice

WAP standard koristi standardnu Web proxy tehnologiju za spajanje mobilne mreže s Internetom. Korištenjem WAP pristupnika i njegovih svojstava omogućuje se ušteda kapaciteta mobilnih telefona. WAP pristupnik preuzima na sebe ulogu DNS poslužitelja (Domain Name Server), čija je uloga povezivanje imena domena s IP adresama, te tako štedi resurse mobilnoga telefona. WAP pristupnik može se također iskoristiti za rad s korisničkim podacima kako bi se osigurala kontrola korisnika i usluga.

WAP pristupnik uključuje sljedeću funkcionalnost:
• Protokol pristupnik – prevođenje iz WAP protokola u www protokol sloga (HTTP i TCP/IP).
• Enkoder i dekoder sadržaja – enkoderi sadržaja prevode Web sadržaj u kompaktni enkodirani format kako bi smanjili količinu i broj paketa koji se prenose preko mobilne mreže.
Ovakva infrastruktura omogućuje pretraživanje WAP sadržaja, bez obzira na mobilnu mrežu kojom se koriste. Zbog takve arhitekture, sadržaj i aplikacije smještaju se na obične www poslužitelje i mogu se razvijati uz pomoć već postojećih tehnologija kao što su CGI skripte (Common Gateway Interface).
WAP pristupnik smanjuje vrijeme odgovora akumulirajući WAP sadržaj s Web poslužitelja i spremajući često korištene sadržaje.

3.2. WAP nosioci

vrh stranicevrh stranice

WAP podržava različite nosioce kao što su IP nosioci CSD-a (Circuit Switched Data) i GPRS-a (General Packet Radio Service), a također i SMS-a i USSD-a (UnStructured Suplementary Data). Idealan nosilac za WAP je GPRS, koji je i rađen za podatkovnu komunikaciju u mobilnim mrežama i kao takav se nadopunjuje s WAP-om.

3.2.1. CSD

Kada se kao nosilac koristi CSD, WAP pristupnik je spojen preko pristupnoga poslužitelja (Access Server) s mobilnom mrežom, kao na slici 6.
Pri uspostavljanju veze putem CSD-a, između mobilnoga telefona i pristupnoga poslužitelja uspostavlja se podatkovna komunikacijska veza putem PPP protokola (Point to Point Protocol). Ova veza traje dok se ne završi WAP sesija.
Podatkovna komunikacija zauzima jedan radio kanal između mobilnoga telefona i MSC centra (Mobile Services Swtching Centre). Između MSC i pristupnog poslužitelja koristi se ISDN podatkovna veza (Integrated Services Digital Network) od 64 kbps. Pristupni poslužitelj sadrži i IP usmjeritelj, koji je spojen na operatorov intran
et.

3.2.2. GPRS

Kada se GPRS koristi kao nosilac za WAP, WAP pristupnik spaja se na GGSN čvor (Gateway GPRS Support Node) preko paketne podatkovne mreže (slika 7).
Pri prijavljivanju u mrežu, mobilni telefon s podrškom za GPRS stvara logičku vezu (PDP context) s GPRS mrežom te tako postaje poznat u trenutačnom GGSN-u. IP paketi sada se mogu usmjeravati od mobilnog telefona prema WAP pristupniku.
IP paketi s mobilnoga telefona se šalju preko radio sučelja prema BSS podsustavu (Base Station Subsystem) i preko mreže s komutacijom okvira (Frame Relay) do SGSN čvora (Serving GPRS Support Node). Paketi se tad prenose do GGSN-a, koji usmjerava pakete preko PDN (Packet Data Network) mreže do WAP pristupnika. Kada mobilni telefon prima IP pakete, GGSN prima pakete od WAP pristupnika i usmjeruje ih prema SGSN-u. SGSN šalje pakete prema BSS podsustavu, koji preko radio sučelja odašilje podatke do mobilnoga telefona.

3.2.3. SMS

SMS se također može koristiti kao nosilac za WAP. Postoje dva načina prijenosa WAP podataka preko SMS sustava. Jedno rješenje je da se WAP pristupnik spoji na SMS-C (Short Message Service Center), dok drugo rješenje, koje su kreirali Ericssonovi stručnjaci, podrazumijeva SMS-MAP (Mobile Application Part) sučelje prema MSC centru.
U drugom slučaju WAP pristupnik ima sučelje direktno s GSM mrežom kao SMS-GMSC (Gateway MSC) i SMS-IWMSC (Interworking MSC). WAP pristupnik podržava MAP V1 i MAP V2 protokol.
Budući da je SMS nosilac implementiran kao SMS MAP sučelje u WAP pristupniku, WAP pristupnik se spaja direktno na MSC, umjesto preko SMS centra. Prednosti ovakvog rješenja su sljedeće:
• Postojeći SMS-C nije opterećen novim prometom.
• Nema produljenja vremena odgovora zbog uvođenja SMS centra.
• WAP usluga je moguća u stvarnom vremenu, jer je izbjegnuto spremanje i prosljeđivanje SMS poruka u SMS centar.

4. WAP i nove tehnologije

vrh stranicevrh stranice

U postojećim mobilnim mrežama WAP možemo koristiti preko dva nosioca: CSD i SMS, koji su svaki na svoj način ograničeni. Mobilnom telefonu koji se spaja preko CSD-a treba do 30 sekundi za uspostavljanje podatkovne veze, što predstavlja značajan utrošak vremena i samim tim veću cijenu usluge. Čak i skraćivanjem vremena uspostavljanja veze preko CSD-a, korištenjem brzih pristupnih poslužitelja, vrijeme pristupa ne može biti kraće od 8-10 sekundi.
S druge strane, uspostavljanje veze preko SMS-a je jako kratko, ali budući da SMS može prenijeti puno manje podataka nego CSD, WAP preko SMS-a je spor za aplikacije koje trebaju prenijeti veće količine podataka do mobilnoga telefona.
Uvođenjem GPRS usluge vrijeme pristupa će biti beznačajno budući da je GPRS mobilni terminal uvijek logički povezan s Internetom. GPRS omogućava veće brzine prijenosa podataka nego CSD. Uz to, GPRS će riješiti problem plaćanja usluge, jer će operatori imati veći izbor kod biranja načina naplate korištenja WAP aplikacija. Uz tarifiranje po vremenu tijekom kojega korisnik aktivno koristi liniju, usluga se može naplaćivati i po količini prenesenih podataka, po sadržaju, po razini kvalitete usluge, itd. WAP i GPRS se idealno nadopunjuju i uvođenje GPRS-a u GSM mreže doprinijet će popularnosti WAP-a i povećat će broj potencijalnih korisnika WAP usluge.
Bluetooth je još jedna tehnologija koja se s WAP-om dobro nadopunjuje. Bluetooth povećava mobilnost korisnika otvarajući mogućnosti komunikacije s drugom elektronskom opremom. U kombinaciji s WAP-om Bluetooth će omogućiti komunikaciju između korisnika, elektroničkih uređaja i aplikacija u mreži ili na Internetu.
SAT (SIM Application Toolkit) je nadopuna WAP-u. Aplikacije bazirane na SIM (Subscriber Identification Module) karticama mogu na ograničeni način također doći do informacija na Internetu putem SMS-a. Budući da SIM kartica i SMS nemaju mogućnost stalnog učitavanja novih aplikacija kao WAP protokol, koji to čini jednostavnim učitavanjem WAP stranice s Interneta, mogućnosti SAT pretraživača su skromnije od WAP pretraživača. Primjena SAT-a očekuje se u području gdje se zahtijeva pojačana sigurnost, budući da SAT tehnologija omogućava zaštitu podataka s kraja na kraj sustava, premošćujući tako sigurnosnu rupu koja postoji na WAP pristupniku. Očekuje se integracija SAT tehnologije u budućim verzijama WAP standarda.
Najbolji primjer usklađenoga funkcioniranja različitih tehnologija je konceptualni Ericssonov proizvod nazvan “Bežični novčanik” (Wireless Wallet) koji ujedinjuje Bluetooth, WAP i Smart Card tehnologiju u jedan proizvod omogućujući različite novčane i druge sigurnosne transakcije, bez obzira na mjesto i vrijeme (slika 8). “Bežični novčanik” koristi Bluetooth modul za komunikaciju s vanjskim uređajima, npr. WAP mobilnim telefonom, te Smart Card čitač za komunikaciju s karticom umetnutom u novčanik. Tipičan primjer je kreditna kartica, koja umjesto magnetske trake ima Smart Card čip. “Bežični novčanik” je u isto vrijeme i WAP poslužitelj s WML kartama i Java servletima. Kada se vanjski uređaj spoji na “Bežični novčanik”, prva stvar koju vidi je početna stranica. S početne stranice korisnik može slijediti veze do svake kartice koja se nalazi u e-novčaniku (može ih biti više od jedne). Birajući neku od ponuđenih veza, korisnik može plaćati, pogledati stanje svog bankovnog računa, dodavati bodove na svoju Frequent Flyer karticu, itd. Takav e-novčanik može komunicirati s bilo kojim elektronskim aparatom s Bluetooth čipom, kao što su osobna računala, bankomati, sigurnosna vrata, automati za kavu, itd.

5. Evolucija WAP-a

vrh stranicevrh stranice

Postojeći WAP standard nije pisan s namjerom da se Internet sadržaj dovede na mobilne telefone. Kada je WAP standard kreiran, zahtjevi koje je postavljalo tržište bili su puno skromniji nego što su danas. Danas, samo nekoliko godina kasnije, tržište izgleda drugačije i postavlja drugačije zahtjeve. Pisan za ograničene mobilne mreže sadašnjosti, WAP ima i ograničene mogućnosti. Budući da mobilni sustavi treće generacije nemaju tih ograničenja, ili ih imaju u manjoj mjeri, standard se mora mijenjati kako bi preživio.
Buduće verzije standarda će uključivati funkcionalnosti poput tarifiranja, Smart Carda, WAP-a u 3G sustavima, multimedije i konvergencija s X-HTML (eXtensible HTML). Ukratko, evolucija WAP-a se može opisati na sljedeći način:
• poboljšanje funkcionalnosti WAP-a u mobilnim sustavima druge generacije, na taj način osnažujući sustave koji već sada postoje na tržištu;
• proširenje mogućnosti WAP-a, omogućujući mu rad s drugim tehnologijama, danas i u budućnosti, kao što su Paging, Bluetooth, SmartCards, itd.
WAP budućnosti omogućit će usluge poput multimedijske razmjene podataka, nalaženja najbližega restorana uz mogućnost prikaza karte i ponude restorana uz slike i zvuk, gledanje filmova ili slušanje glazbe na mobilnom terminalu. Kako bi podržao ovakvu raznolikost usluga WAP standard mora sadržavati:

• Multimedijske formate
        - npr. GIF, JPEG, MIDI, MP3 (audio), MPEG4 (video)
Markup Language
        - zamjena WML s X-HTML Mobile Profile
       
- WAP pretraživač bi uz podršku za X-HTML trebao podržavati i
          WML 1.x. onda kada je to potrebno
• Mjere koje udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima
        - TLS s kraja na kraj
        - sigurnost na razini aplikacije treba omogućiti privatnost,
          autentifikaciju i integritet elektronskih transakcija
• WAP pristupnik
        - kako se broj WAP korisnika povećava, skalabilnost postaje sve
          važnija, a kako bi se omogućila skalabilnost pristupnika, treba
          minimizirati dodatno procesiranje na pristupniku za povećanje
          broja korisnika koje pristupnik može posluživati
• Mjere koje udovoljavaju zahtjevima protokola
        - treba sadržavati protokol pogodan za učitavanje velike količine
          podataka
        - treba podržavati izabrano sigurnosno rješenje
        - treba podržati poboljšanja trenutačne verzije protokola

6. Zaključak

vrh stranicevrh stranice

WAP je otvoreni standard koji mobilnim korisnicima omogućuj pristup informacijskim sadržajima na intranetu i Internetu te im omogućuje da s mobilnoga telefona komuniciraju elektroničkom poštom i koriste različite mogućnosti elektroničkoga poslovanja. WAP standard se oslanja na Internet standard, ali istodobno je prilagođen karakteristikama mobilne mreže, omogućujući tako ekonomično korištenje resursa mobilnih mreža današnjice.
Pojavom i uvođenjem GPRS-a, Bluetooth tehnologija i komunikacijskih sustava treće generacije (3G), WAP će sve više dobivati na značaju te će se prilagođivati novim uvjetima koje diktiraju tržište i nove tehnologije kako bi zadržao vodeće mjesto koje ima danas, nazivajući se s pravom katalizatorom mobilnoga Interneta.

7. Popis kratica

vrh stranicevrh stranice

3G - Third Generation (of Mobile Telephony)
BSS - Base Station Subsystem
CGI - Common Gateway Interface
CPU - Central Processor Unit
CSD - Circuit Switched Data
GGSN- Gateway GPRS Support Node
GIF - Graphics Interchange Format
GPRS- General Packet Radio Service
GSM - Global System for Mobile Communications
GUI - Graphical User Interface
HTML - HyperText Markup Language
HTTP - HyperText Transfer Protocol
IP - Internet Protocol
ISDN - Integrated Services Digital Network
JPEG - Joint Photographic Experts Group
LAN - Local Area Network
MAP - Mobile Application Part
MIDI - Musical Instrument Digital Interface
MP3 - MPEG, Audio Layer 3
MPEG4- Moving Picture Experts Group Layer 4
MSC - Mobile System Switching Center
PDN - Packet Data Network
PPP - Point to Point Protocol
RAM - Random Access Memory
ROM - Read Only Memory
SAT - SIM Application Toolkit
SGSN- Serving GPRS Support Node
SIM - Subscriber Identification Module
SMS - Short Message Service
SMS-C- Short Message Service Center
SMS-G-MSC-Short Message Service Gateway Mobile System Switching Center
SMS-IWMSC-Short Message Service Center InterWorking Mobile System Switching Center
SSL - Security Socket Layer
TCP - Transport Control Protocol
TLS - Transport Layer Security
UDP - User Datagram Protocol
URL - Uniform Resource Locator
USSD- Unstructured Supplementary Data
WAP - Wireless Application Protocol
WDP - Wireless Datagram Protocol
WGP - WAP Gateway/Proxy
WML - Wireless Markup Language
WSP - Wireless Session Protocol
WTA - Wireless Telephony Application
WTLS- Wireless Transport Layer Security
WTP - Wireless Transport Protocol
WWW- World Wide Web
XML - eXtensible Markup Language

Literatura

[1] WAP Forum White Papers, 1998.
[2] Erlandson, C., Ocklind, P.: WAP – The Wireless Application Protocol, Ericsson Review, 1999.
[3] Pehrson, S.: WAP – The Catalyst of the Mobile Internet, Ericsson Review, 2000
[4] Ericssonovi interni materijali

vrh stranicevrh stranice

 

[Internet model]
Internet model

 

[WAP model]
WAP model

 

[Primjer WAP arhitekture]

Primjer WAP arhitekture

 

[CSD kao nosilac za WAP]
CSD kao nosilac za WAP

 

[GPRS kao nosilac za WAP]
GPRS kao nosilac za WAP

Tehnička podrška

©Copyright    

19-03-2002