Stvara li Hrvatska poduzetnike i zaposlenike budućnosti?

Povezivanje znanosti i gospodarstva bila je središnja tema ovogodišnjeg trinaestog izdanja poslovno-tehnološke konferencije Microsoft WinDays u Umagu. Na okruglom stolu pod nazivom „Stvara li Hrvatska poduzetnike i zaposlenike budućnosti“ na posljednjem danu konferencije raspravljalo se o temi konkurentnosti i obrazovanja. Sudjelovali su  mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, prof. dr. sc. Ivan Đikić s Buchmann Institute for Molecular Life Sciences, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta te Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva.

Sudionici okruglog stola zaključili su da je za prosperitet i konkurentnost bilo koje ekonomije pa tako i naše nužna bolja povezanost i sinergija znanosti i gospodarstva posebno u području razvojno istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.  U tom kontekstu panelisti su naglasili potrebu što brže izrade strategije razvoja Hrvatske kao i prilagodbe obrazovnog procesa potrebama razvoja upravo industrija i profila budućih zaposlenika.  Upravo zato založili su se za poticanje prirodnih znanosti te učenje materinjeg i stranih jezika kao protuteža sadašnjoj situaciji u kojoj se čak 80 posto srednjoškolaca upisuje na društvene fakultete. Istaknuli su i da je 0,75 posto BDP-a koliko se ulaže u istraživanje i razvoj premalo, ali i to što se ulaže mora se koristiti puno pametnije i učinkovitije.

Mr. sc. Gordana Kovačević istaknula da Hrvatska nema vremena te da čim prije, uz hitno definiranje strategije razvoja zemlje, moramo primijeniti ono što su druge zemlje već napravile i na taj način popravile svoje mjesto na ljestvici konkurentnosti. Spomenula je Obzor 2020 sukladno kojem EU planira razvoj koji je pametan (poslovanje temeljeno na znanju i inovativnosti), održiv („zeleno“ gospodarstvo temeljeno na učinkovitom korištenju resursa) i uključiv (zapošljavanje stručnjaka uz stalno ulaganje u cjeloživotno učenje). Područja prioritetnog interesa su zelene tehnologije, ICT, energetika, nanotehnologija te horizontalno povezivanje znanosti i gospodarstva putem različitih razvojno istraživačkih i inovacijskih projekata. Za takav su nam zaokret potrebna nova znanja i kompetencije te vještine kojima bismo bili konkurentni na globalnom tržištu. Naglasila je da želi da se u Hrvatskoj, dugoročno gledano, u istraživanje i razvoj ulažu značajnija sredstva nego je to slučaj danas: „Konkretno, željela bih da se u strategiji RH jasno kaže da se želi, primjerice do 2020, 1,4 posto BDP-a ulagati u R&D te da postoji jasan cilj i akcijski plan kako to ostvariti. Moramo naći način da mobiliziramo i globalne tvrtke poput Ericssona da rade inovacijske i razvojno istraživačke centre ovdje, da prepoznaju vezu s domaćim sveučilištima kao što to primjerom pokazuje Ericsson Nikola Tesla. To je jedini način da se krene dalje“. Predsjednica Ericssona Nikole Tesle kazala je da se sveučilišta moraju preobraziti u smjeru popularizacije prirodnih i tehničkih znanosti: „Trebali bi početi pratiti relevantne promjene u svijetu te ih primjenjivati kod nas. Otpora uvijek ima, ali ih treba rješavati odmah. Otpor promjenama i napredak ne idu zajedno.“