Novosti


e-zdravstvo u Europi: Kakva je dijagnoza?

  Kategorije: Portfelj Trendovi


Prema rezultatima najnovijih istraživanja o uporabi e-zdravstva koje je Europska komisija provela u tridesetak europskih zemalja, Hrvatska se uglavnom kreće oko europskog prosjeka, osim po brzini napretka u korištenju usluga e-zdravstva, za razdoblje od 2007. do 2013. godine, u čemu smo, zajedno s Turskom, na čelu ljestvice te prema korištenju e-recepata koje upotrebljava 99 posto liječnika, što nam je osiguralo drugo mjesto u Europi.

 

Europa se suočava s ozbiljnom zdravstvenom krizom koja je posljedica prosječnog starenja stanovništva. Međutim, korištenje digitalnih tehnologija može osjetno smanjiti troškove, poboljšati zdravstvenu kontrolu pacijenta, pridonijeti učinkovitijem sustavu zdravstvene skrbi te pomoći brojnim europskim građanima da se aktivno uključe u društvo.

Prema rezultatima dva istraživanja o upotrebi e-zdravstva u Europi, od kojih je jedno provedeno u bolnicama za akutnu skrb (bolnice za kronične bolesnike nisu uključene u istraživanje), a drugo među liječnicima opće prakse, korištenje e-zdravstva na starom kontinentu je pravom uzletu. Prošle je godine, u prosjeku čak 60 posto liječnika opće prakse koristilo barem neku od funkcionalnosti e-zdravstva , što je povećanje za 50% u odnosu na 2007. godinu.

No, puno toga tek treba napraviti, jer se potpuna digitalizacija sustava zdravstvene skrbi još ne nazire. Tako, primjerice, samo devet posto europskih bolnica omogućava pacijentima internetski pristup njihovoj osobnoj medicinskoj dokumentaciji. Generalno, najbolje rezultate u korištenju e-zdravstva u bolnicama imaju Danska, Estonija, Finska i Švedska, a kad je u pitanju digitalizacija zdravstvenog kartona, prva tri mjesta drže Nizozemska, Danska i Velika Britanija.

Europski liječnici opće prakse koriste eRecept, prosječno tek u 32 posto slučajeva, a 35 posto ih komunicira s pacijentima elektroničkom poštom. Zanimljivo je da po upotrebi eRecepta prednjače Estonija (100 posto), Hrvatska (99 posto) i Švedska (97 posto), dok su u komunikaciji e-poštom najdalje stigle Danska (100 posto), Estonija (70 posto) i Italija (62 posto). Hrvatska se kreće oko europskog prosjeka u pogledu razvoja e-zdravstva u vrlo širokom smislu tog pojma. Uz eRecept, prosjek nam podiže i korištenje eUputnice, razmjena informacija s vanjskim pružateljima zdravstvenih usluga i razmjena laboratorijskih nalaza među ustanovama, ali smo lošiji od prosjeka u povezivanju zdravstvenih ustanova širokopojasnom mrežom (preko 50Mbps) te za čak 22 posto kaskamo u dostupnosti jedinstvene bežične mreže. Očekuje se da će sliku Hrvatske s aspekta e-zdravstva uskoro unaprijediti i najavljeno uvođenje eKartona, koji će, baš kao nekoć centralni informacijski zdravstveni sustav te eRecept i eUputnicu, isporučiti stručnjaci Ericssona Nikole Tesle.

Ukratko, usluge eZdravstva u Europi se najviše koriste za tradicionalno bilježenje i izvješćivanje, a ne u kliničke svrhe, dok ogroman neiskorišteni potencijal leži u mogućnostima udaljenog medicinskog nadzora koji svojim pacijentima nudi samo 9 posto europskih bolnica. Ericsson Nikola Tesla u svom portfelju, uz bolnički informacijski sustav, također nudi i Ericsson Mobile Health (EMH) sustav za udaljeni medicinski nadzor pacijenata i time kroz medicinske parametare poput EKG-a, spirometrije, krvnog tlaka, pulsa, zasićenosti krvi kisikom te razine šećera u krvi stvara preduvjete za veću samostalnost i kvalitetu života pacijenata uz smanjenje dana provedenih u bolnici. 

Više informacija o istraživanju
Više informacija o rješenjima u e-zdravstvu

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle

   

Pretraga novosti


   

Filter po kategorijama


   

Tagovi



  Na vrh stranice