Novosti


Suvremeni katastar i prostorno uređenje

  Kategorije: Događanja Portfelj Tehnološki noviteti

U skladu s kompanijskim strateškim fokusom na područja ePoslovanja i eOkoliša kao i doprinos suvremenih tehnologija održivom razvoju, stručnjaci Ericssona Nikole Tesle sudjeluju u relevantnim profesionalnim forumima. Tako su na 15. Simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije „Geodezija i vode“, u organizaciji Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG), u suradnji s Council of European Geodetic Surveyors (CLGE) i European Spatial Data Research (EuroSDR), prezentirali tri rada u okviru sesije „Suvremeni katastar i prostorno uređenje“.

Glavna tema ovogodišnjeg jubilarnog 15. Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije – „Geodezija i vode" nastala je u suglasju s europskom temom 2022. godine CLGE-a, a uslijed potrebe za usmjeravanje fokusa struke na vode koje čine oko 70% ukupne površine Zemlje (slane vode 97,5% i slatke vode 2,5%). Okupljeni stručnjaci analizirali su ulogu geodeta u poboljšanju upravljanjem i uporabom voda na lokalnoj i globalnoj razini kroz različite diskusije i panele te brojne razgovore s pozvanim gostima. Predstavnici Ericssona Nikole Tesle pripremili su čak tri rada koja su prezentirali u okviru sesije „Suvremeni katastar i prostorno uređenje“.

Kompanijski stručnjaci na simpoziju, s lijeva na desno: Tiana Pribanić, Martin Šutalo, Josipa Karačić, Sanja Vaclavek, Mario Pranjić, Davor Petričević, Marijana Mirčeta Pavešić, Marinko Požega i Ilija Ćaćić


Jelena Jurišić i Ilija Ćaćić pripremili su rad na temu  „Virtualni asistenti u zemljišnoj administraciji – mit ili nezaobilazna budućnost?“ kojim je prikazana mogućnost primjene konverzacijskog virtualnog asistenta u zemljišnoj knjizi i katastru te razmotrene prilagodbe pravnog okvira potrebne za realizaciju. Umjetna inteligencija i virtualni asistenti nezaobilazni su na putu daljnjeg tehnološkog napretka i jedno su od područja od kojeg možemo puno očekivati, a geodetska struka se pokazala kao jedna od struka koja najbrže prihvaća tehnološke inovacije te mudro koristi tehnologiju u svrhu boljitka svih građana i ubrzanja poslovnih procesa. Najveću korist od primjene ovih tehnologija imat će građani, kroz funkcionalnosti kao što su pomoć u korištenju aplikacija, izdavanju službenih isprava i predaji zahtjeva, davanje pojašnjenja vezanih uz različite postupke i slično.

Drugi rad naših stručnjaka prezentiran na konferenciji nazvan „Korištenje umjetne inteligencije u raspoznavanju podzemne infrastrukture te primjena pri kreiranju sustava inteligentne infrastrukture“ pripremili su Sanja Vaclavek, Martin Šutalo i Bojan Blažona. U njemu su predstavili informacijski sustav katastra infrastrukture (SKI) i jedinstvene informacijske točke (JIT) čija će se baza kontinuirano puniti sve dok sva infrastruktura u Hrvatskoj ne postane njezin dio. Početkom godine, daljnjom digitalizacijom i automatizacijom procesa „od predaje do ovjere“ koja jamči transparentnost, u rad je pušten digitalni geodetski elaborat infrastrukture (DGEI) čime su proces predaje digitalnog geodetskog elaborata infrastrukture i elaborati katastra infrastrukture dobili unificiran izgled i strukturu. U okviru rada je također analizirana inovativnost pristupa sustava 4D Inteligentna Infrastruktura (4DII) pri razvoju katastra infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Analiza je obuhvatila odabranu dostupnu literaturu te podatke koji se odnose na katastar infrastrukture i do sada završene elemente sustava 4DII, koji se razvija u sklopu inovativno znanstveno-istraživačkog projekta „Centar kompetencija za pametne gradove“ (CEKOM).

U radu nazvanom “ Primjena metoda umjetne inteligencije i strojnog učenja u sređivanju zemljišnih podataka“ Petar Delać, Mario Pranjić, Marinko Požega i Josip Šimić analizirali su mogućnost primjene umjetne inteligencije i strojnog učenja na zemljišnim podacima te razmotrili povezane potrebne prilagodbe pravnog okvira. U proteklih nekoliko desetljeća provedeni su mnogi projekti digitalizacije katastra i zemljišne knjige, ali i dalje je otežano pretraživanje registara prema jednostavnim analitičkim upitima. Glavni uzrok tome su nedovoljno dobro strukturirani i kategorizirani podaci. Tehnološki razvoj na području umjetne inteligencije i strojnog učenja u proteklih nekoliko godina omogućio je širu primjenu navedenih tehnologija u različitim područjima pa tako i u ovome. Naime, podacima katastra i zemljišnih knjiga svakodnevno pristupa veliki broj zainteresiranih građana i poslovnih subjekata. Također ih u svojim poslovnim procesima koriste brojne institucije i tijela javne vlasti pa je suvremena tehnologija više nego dobrodošla za njihovo strukturiranje i kategorizaciju.
Svi radovi objavljeni su i dostupni u Zborniku radova simpozija.

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle

Galerija slika

   

Pretraga novosti


   

Filter po kategorijama


   

Tagovi



  Na vrh stranice