10 glavnih potrošačkih trendova: Život u budućnosti na koju će utjecati klimatske promjene

Gotovo 99 posto od više od 15.000 globalnih ranih korisnika tehnologije čije je mišljenje Ericsson ispitivao očekuje da će do 2030. godine proaktivno koristiti Internet i rješenja utemeljena na povezanosti kako bi osobno odgovorili na učinke klimatskih promjena i globalno zagrijavanje.

Dvanaesto izdanje Ericssonovog ConsumerLab istraživanja 10 glavnih potrošačkih trendova objavljeno u siječnju ove godine pod nazivom „Život u budućnosti na koju će utjecati klimatske promjene“ daje pregled bojazni, očekivanja i osobnih tehnoloških akcija potrošača povezanih s klimatskim izazovima u 2030.

Glavna područja zabrinutosti su troškovi života, pristup energiji i materijalnim resursima te potreba za sigurnom i pouzdanom povezanošću u turbulentnim vremenima i kaotičnim vremenskim uvjetima. Oko 59 posto ispitanika vjeruje da će inovacije i tehnologija biti ključni za odgovor na svakodnevne izazove uzrokovane klimatskim promjenama u 2030.-ima. Oko 83 posto ispitanika vjeruje da će svijet dostići ili prijeći razinu od 1,5 stupnjeva Celzija globalnog zagrijavanja (više od predindustrijskih razina), što je po međunarodnim ugovorima granica iznad koje su vjerojatne epizode ekstremnih vremenskih uvjeta i negativnih posljedica klimatskih promjena. Oko 55 posto ranih korisnika tehnologije u gradskim sredinama vjeruje da će klimatske promjene imati negativan učinak na njihove živote te očekuju da će se za protumjere okrenuti digitalnim rješenjima.

Više od 15.000 ranih korisnika AR i VR tehnologija i digitalnih asistenata u 30 gradova širom svijeta evaluiralo je 120 ideja digitalnih usluga u 15 područja u rasponu od svakodnevnih prilagodbi do načina upravljanja vremenskim katastrofama. Iz prikupljenih su podataka stručnjaci Ericssonovog ConsumerLaba kreirali deset područja trendova:

1. Rezači troškova (eng. Cost cutters)
Digitalne usluge će potrošačima pomoći u kontroli troškova hrane, energije i putovanja u svijetu suočenom s nestabilnom klimatskom situacijom. Više od 60 posto urbanih ranih korisnika tehnologije zabrinuti su oko većih troškova života u budućnosti. 

2. Neprekinute veze (eng. Unbroken connections)
Pouzdana i otporna internetska povezanost postat će važnija uz povećanu incidenciju ekstremnih vremenskih uvjeta. Oko 80 posto urbanih ranih korisnika tehnologije vjeruje da će postojati pametni lokatori signala koji će prikazivati područja optimalne pokrivenosti tijekom prirodnih katastrofa u 2030.-ima.

3. Mobilnost bez žurbe (eng. No-rush mobility)
Striktni vremenski rasporedi mogli bi postati prošlost s obzirom na promjene u poimanju fleksibilnosti uzrokovane regulativom koja se tiče klime i energetske učinkovitosti. Oko 68 posto ispitanika planiralo bi aktivnosti koristeći planere koji optimiziraju prema energetskoj, a ne prema vremenskoj učinkovitosti.

4. UI čuvari (eng. S(AI)fe keepers)
Umjetna inteligencija (UI) omogućit će usluge koje štite potrošače za vrijeme sve više nepredvidljivih i nestabilnih vremenskih prilika. Gotovo polovina urbanih ranih korisnika kaže da će koristiti sustave upozorenja na vremenske prilike za vlastitu sigurnost.

5. Nova radna klima (eng. New working climate)
Ograničenja korporativnog ugljičnog otiska, rastući troškovi i ubrzana digitalizacija oblikovat će radne rutine budućnosti. Sedam od deset ispitanika predviđa da će kompanijski UI asistenti planirati putovanje do posla, zadatke i resurse kako bi se ugljični otisak povezan s poslom sveo na minimum.

6. Pametna voda (eng. Smart water)
Potrošači predviđaju pametnije usluge vodoopskrbe kako bi se sačuvala i ponovno upotrijebila voda uslijed nestašica slatke vode. Gotovo polovina urbanih ranih korisnika tehnologije kaže da će u kućanstvima za sakupljanje i pročišćavanje kišnice koristiti pametne sakupljače vode na krovovima, balkonima i prozorima koji se otvaraju kad pada kiša.

7. Enerkonomija (eng. The enerconomy)
Digitalne usluge dijeljenja energije mogle bi olakšati teret rastućih troškova energije u 2030.-ima. Energija bi mogla postati valuta budući da 65 posto urbanih ranih korisnika tehnologije predviđa da će u 2030.-ima potrošači moći platiti dobra i usluge u kilovat satima koristeći mobilne aplikacije.

8. Manje je više digitalno (eng. Less is more digital)
Digitalne zamjene za proizvode mogle bi postati pokazatelji statusa jer bi fizička pretjerana potrošnja mogla postati previše skupa i istovremeno podložna društvenim kritikama. Dematerijalizacija potrošačkih navika mogla bi se ubrzati budući da trećina ranih korisnika u urbanim sredinama vjeruje da će osobno koristiti aplikacije za kupovinu koje će sugerirati digitalne alternative fizičkih proizvoda.

9. Priroda-verzum (eng. Natureverse)
Doživljaj prirode u urbanim sredinama bez putovanja mogao bi postati standard u 2030.-ima, uslijed kontinuiranih klimatskih promjena i potencijalnih ograničenja putovanja. Četiri od deset ranih korisnika tehnologije u gradovima osobno želi koristiti virtualnu uslugu putovanja koja im pruža iskustvo prirodnih rezervata i planinskih staza u stvarnom vremenu kao da su uistinu tamo.

10. Klimatski prevaranti (eng. Climate cheaters)
Potrošači vjeruju da će naći načine da zaobiđu poteškoće ili više cijene zbog većih restrikcija vezanih uz zaštitu okoliša ili ograničenja u potrošnji energije i vode. Gotovo polovina urbanih ranih korisnika tehnologije predviđa da će internetske aplikacije za hakiranje omogućiti ljudima ilegalno povezivanje sa zalihama vode ili struje susjeda.

Više informacija
10 Hot Consumer Trends: Life in a Climate-Impacted Future.

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle