1. Uvod

Internet je mreža računala trajno ili privremeno povezanih u mrežu, ovisno o uslugama koje računala osiguravaju ili koriste.
Internet kiosk, kao jedan od uređaja na Internetu, može biti priključen na dva načina:

• Trajno, kao dio lokalne mreže (LAN) ili globalne mreže (WAN).
• Povremeno pomoću modemskih veza preko linija javne komutacijske telefonske mreže (PSTN) ili digitalne mreže s integriranim uslugama (ISDN).

Trajno povezivanje je bolji izbor, jer je puno brže, a i pouzdanije od telefonske veze preko modema. Slabija strana trajnoga povezivanja je visoka cijena izgradnje takvih veza, za svaki Internet kiosk je potrebna posebna IP adresa, a davatelj usluge mora imati dostupnu LAN ili WAN mrežu.
Telefonska veza preko modema se može ostvariti s mjesta gdje postoje PSTN ili ISDN mreže. U tom slučaju se mrežni resursi koriste samo kada korisnici usluga Internet kioska trebaju informaciju s Interneta. To čini takvu vezu jeftinijom, ali ju je teže nadzirati i održavati. Uspostavljanje modemske telefonske veze može biti neuspješno što onemogućuje pristup Internet kioska Internetu.
Ponuđač usluga koji ima više Internet kioska instaliranih na raznim mjestima treba informaciju rade li dotični Internet kiosci ili ne. Također mora imati mogućnost ažuriranja njihovoga sadržaja i, prema potrebi, stavljanja nove programske podrške. Odlazak do svakoga pojedinog Internet kioska da bi se provjerio i ažurirao njihov sadržaj ili programska podrška nije efikasno niti jeftino rješenje. Zato je potrebno omogućiti upravljanje i ažuriranje Internet kioska iz udaljenosti.
Ova aplikacija omogućava izgradnju mreže Internet kioska kojom se upravlja iz centra za održavanje. Operator uvođenjem poslužitelja i centra za upravljanje Internet kioscima omogućava davatelju usluga daljinsko upravljanje svakim Internet kioskom neovisno o tome je li priključen trajno ili putem komutirane telefonske linije modemom.
Da bi se omogućilo upravljanje mrežom nužno je poznavati funkciju i smještaj svakoga elementa mreže. U mreži imamo elemente koji pružaju standardne Internet usluge prikazane na slici 1. kao što su poslužitelj usluge elektroničke pošte (E-mail Server), poslužitelj za web stranice (www Server), poslužitelj pristupa na Internet - IAS (Internet Access Server), poslužitelj za usmjerenje prometa (Router and Proxy Server) koji daju Internet kioscima njihovu punu funkcionalnost, ali nisu izravno uključeni u upravljanje mrežom Internet kioska.
Elementi mreže Internet kioska koji sudjeluju u upravljanju mrežom Internet kioska su prikazani na slici 2. Korisnik Internet kioska i operator u centru za upravljanje mrežom Internet kioska svojim akcijama generiraju poruke i ostvaruju suradnju između elemenata za upravljanje mrežom Internet kioska. Poslužitelj Internet kioska (Internet Kiosk Server) povezuje Internet kiosk, centar za upravljanje mrežom Internet kioska (Internet Kiosk Network Management Center), modul za elektroničku poštu Internet kioska (Internet Kiosk Mailtool) i bazu podataka (SQL Data base) u posebnu mrežu upravljanja Internet kioscima. Svaki element, osim funkcija namijenjenih pružanju osnovnih usluga Internet kioska, ima ugrađeno i nekoliko upravljačkih funkcija.

Internet kiosk je uređaj koji korisniku omogućuje pristup Internetu i informativnim sadržajima pohranjenim u njemu. Jednostavan je za korištenje, tako da ga može koristiti i neiskusan korisnik Interneta i računalne tehnologije, bez ikakvih problema. Čvrste je građe pa je pogodan za smještaj i na javnim mjestima.
Platforma za aplikaciju programske podrške je standardno osobno računalo (PC) s operacijskim sustavom Microsoft Windows. Iako aplikacija može raditi s operacijskim sustavom Windows 98, preporuča se korištenje Windows NT operativnoga sustava.
Internet kiosk može raditi kao samostalna aplikacija bez povezivanja na poslužitelj Internet kioska ili kao dio mreže Internet kioska.
Zahtjeve glede izvedbe Internet kioska možemo podijeliti na nekoliko funkcionalnih grupa, od korisničkog sučelja i usluga koje kiosk osigurava, do načina spajanja na Internet i naplate usluga.

3.1. Korisničko sučelje

Korisničko sučelje mora biti jednostavno i logično za primjenu. Zato je kao najbolje rješenje odabrano grafičko sučelje. Izgrađeno je na bazi izbornika tako da korisnik može u popisu mogućnosti odabrati onaj koji mu odgovara.
Ponuđene mogućnosti u izborniku su izrađene tako da asociraju na uslugu i funkciju koju pružaju.
Svi osnovni izbornici koji se koriste za usluge Internet kioska i koji su dio programske podrške namijenjene korisnicima Internet kioska imaju podršku za više jezika. Odabrani jezik se prenosi automatski kroz izbornike i stranice pomoći, te pomaže pri korištenju usluga.
Osim nacionalnoga jezika, podržano je i nekoliko važnijih svjetskih jezika koji se lako odabiru iz izbornika. Osnovna varijanta za hrvatsko tržište ima ugrađenu podršku za hrvatski, engleski, slovenski, njemački i talijanski jezik. Podrška za druge jezike se također može ugraditi ukoliko to tržište bude zahtijevalo.

3.2. Spajanje na Internet

Internet kiosk se može priključiti na Internet preko telefonskih linija pomoću ugrađenoga V.90 modema, pomoću ugrađenoga Ethernet adaptera na LAN ili kao opcija pomoću ISDN priključka. Vrsta priključenja ovisi o željama davatelja usluga i mogućnostima povezivanja koje su dostupne na mjestu gdje je smješten Internet kiosk.

3.3. Internet usluge

Pristup Internet uslugama je osnovni razlog uvođenja Internet kioska. Za njihovu upotrebu potrebni su transportni resursi koji nisu besplatni, tako da se one naplaćuju. Ubacivanjem kartice u čitač kartica, korisniku se otvara izbornik Internet usluga. Korisnik odabire iz grafičkoga izbornika prikazanoga na slici 4, želi li pretraživati web stranice, slati i primati elektroničku poštu ili poslati razglednicu elektroničkom poštom.
Internet usluge se naplaćuju u skladu s politikom naplate davatelja usluga. Ukoliko to davatelj usluga želi, moguć je besplatan pristup Internet uslugama. U tome slučaju, umjesto ubacivanjem kartice, grafički izbornik usluga poziva se dodirom određenoga polja na osnovnom ekranu.

3.3.1. Pretraživanje Interneta

Namjena Internet kioska je ponajprije pristup na world wide web (www) i pretraživanje web stranica. Korisnik ima pristup Internetu preko zaslona za pretraživanje koji mu omogućava jednostavno pretraživanje web stranica, slika 5.
Za unos adresa web stranica ili nekih drugih podataka može se uključiti ili isključiti virtualna tipkovnica. Raspored tipkovnice odgovara odabranome jeziku. Specifične nacionalne tipke nisu prema standardnome rasporedu nacionalne tipkovnice, jer zbog sigurnosti nije dozvoljena upotreba tipke ALT koja je potrebna za ispis nekih nacionalnih znakova kao i ergonomije virtualne tipkovnice koja je različita od klasične tipkovnice.
Dozvoljene su sve usluge koje ne zahtijevaju lokalne resurse na Internet kiosku, kao što je pohranjivanje učitanih podataka. Zbog sigurnosnih razloga ograničeno je otvaranje novih “prozora” web pretraživača iniciranoga s web stranice i onemogućeno automatsko učitavanje dodataka pretraživača (browser plug-in). Otvaranje novih prozora nije u potpunosti onemogućeno, tako da web stranice koje imaju interakciju između više prozora mogu raditi.
Kada korisnik završi s upotrebom Internet kioska, odnosno izvuče karticu iz čitača kartica, svi se privremeno pohranjeni podaci brišu s Internet kioska.

3.3.2. Elektronička pošta

Druga važna usluga je elektronička pošta. Postoje tri načina pružanja usluga elektroničke pošte:

• Besplatni račun na web stranici za elektroničku poštu: takvu uslugu na Internetu pružaju specijalizirani davatelji usluga kao što su Hotmail ili vlasnici priključka kao što je Yahoo. Pristupa im se preko web stranica pomoću pretražitelja i to nije specijalna usluga Internet kioska. Usluga pretraživanja Internet kioska se koristi za pristup takvim računima.
• Autorizirana elektronička pošta: ova usluga omogućava registriranome korisniku pristup njegovom poštanskom sandučiću elektroničke pošte bilo gdje na Internetu ako nije zaštićen od neovlaštenoga pristupa (firewall). Korisnik mora znati ime poslužitelja pošte i davatelja usluga POP3 na kojemu ima svoj poštanski sandučić da bi mogao pročitati i poslati elektroničku poštu s autorizacijom korisnika.
  Imena davatelja usluga POP3 i poslužitelja pošte se mogu prikazati na početnome zaslonu usluge.
• Anonimna elektronička pošta: ova usluga omogućava slanje elektroničke pošte korisnicima koji nemaju otvoren vlastiti poštanski sandučić elektroničke pošte.

Budući da se elektronička pošta šalje bez autorizacije (ime korisnika, lozinka), poruci mora biti dodano odgovarajuće upozorenje kako bi primatelj znao da se radi o neautoriziranoj pošti.
Anonimna elektronička pošta može biti u obliku elektroničke poštanske razglednice. Sliku koju želite poslati kao elektroničku poštansku razglednicu možete odabrati iz izbornika s umanjenim slikama razglednica. Popis ponuđenih slika se može napraviti za svaki pojedini Internet kiosk ili za cijelu grupu Internet kioska.
Internet kiosk usluga elektroničke pošte je programski modul koji se koristi za elektroničku poštu s ili bez autorizacije, odnosno elektroničku razglednicu.
Opremljen je korisničkim sučeljem baziranim na HTML-u, slika 6, koji se može prilagoditi sukladno željama davatelja usluga.
Smještaj ovoga programskog modula ovisi o konfiguraciji Internet kioska. Ako se radi o aplikaciji samostojećega Internet kioska modul se puni u dotični Internet kiosk. Ako se radi o mrežnoj konfiguraciji, alat za elektroničku poštu Internet kioska (Internet Kiosk Mailtool) može biti smješten u bilo kojem računalu u intranetu davatelja usluge.

3.4. Informacijske usluge

Jednostavno korištenje i smještaj na javnim mjestima gdje ima puno ljudi omogućava Internet kiosku da bude više nego samo točka pristupa Internetu. Može služiti i kao kiosk za davanje informacija.
Sadržaj usluge davanja informacija se pohranjuje lokalno u Internet kiosk. Time se izbjegava nepotrebno uspostavljanje modemske telefonske veze koja se plaća, a osigurava se i brz pristup informaciji.
Ažuriranje lokalno pohranjenih podataka se obavlja preko poslužitelja Internet kioska u vrijeme kada se Internet kiosk ne koristi. Neki se podaci moraju ažurirati svakodnevno ili tjedno, kao što su na primjer programi koncerata, kazališta i kinematografa ili neki drugi lokalni događaji. Informacije o zemlji ili gradu se mogu mijenjati rjeđe. Svaki Internet kiosk u mreži može imati različit sadržaj informacijskih stranica.
Jedna od dodatnih besplatnih informacijskih usluga može biti pristup javnome elektroničkom telefonskom imeniku. Ako je Internet kiosk opremljen mogućnošću uspostavljanja telefonskih poziva, može se automatski uspostaviti telefonska veza sa željenim brojem.

U stankama kada se Internet kiosk ne koristi, na njegovom se zaslonu mogu prikazivati promidžbene poruke. Promidžbene poruke se mogu prikazivati i u stankama tijekom uspostavljanja veze i čekanja odgovora. Budući da Internet kiosk podržava multimedijske usluge, promidžbene poruke mogu sadržavati i govornu poruku.
Broj prikazanih promidžbenih poruka se pohranjuje u svrhu naplate usluga.
Promidžbene poruke puni davatelj usluga sa centralnoga mjesta, preko poslužitelja Internet kioska i centra za upravljanje mrežom Internet kioska.

3.6. Sustav naplate

Sve usluge osim usluge davanja informacija se moraju platiti. Plaćanje je omogućeno kreditnom karticom kao što je American Express, Diners ili MasterCard, plaćanjem usluge unaprijed ili čip karticom kakva se koristi za telefonske pozive. Na mjestima kao što su zračne luke, autobusne i željezničke postaje treba instalirati mogućnost plaćanja kreditnim karticama kako bi se korištenje Internet usluga omogućilo korisnicima u tranzitu.
Potrošeni iznos s kreditne kartice kao i iznos koji ostaje na raspolaganju na telefonskoj kartici su vidljivi na zaslonu tijekom cijele seanse. Kada govorimo o mogućnosti plaćanja kreditnom karticom, treba biti omogućeno određivanje maksimalnoga iznosa koji je korisnik voljan potrošiti.
Korisnici mogu prekinuti uslugu tijekom seanse kada god zažele pritiskom na gumb eject na zaslonu ili izvlačenjem telefonske čip kartice iz čitača čime se automatski prekida tarifiranje.
Kada se plaća telefonskom čip karticom, ona mora biti umetnuta tijekom cijele seanse, a svako vađenje kartice automatski prekida seansu.
Tarifiranje se obavlja lokalno, u samome Internet kiosku, a informacija o potrošenome iznosu se šalje u poslužitelj Internet kioska po završetku seanse. Ovisno o korištenoj usluzi moguća su i drugačija rješenja.
Tarifa se može promijeniti za cijelu mrežu Internet kioska iz centra za upravljanje mrežom kioska. Isto tako postoji mogućnost pojedinačnoga određivanja tarife za svaku uslugu s nekoliko varijanti tarifiranja.

3.7.1. Telekomunikacijske usluge

Kao dodatak Internet uslugama, Internet kiosk može omogućiti telekomunikacijske usluge kao što su telefonski poziv ili slanje i primanje faks poruka.
Telefonski poziv može biti samo odlazni, s tim da se realizira uz integraciju govora preko IP tehnologije. Prijam dolaznih poziva ovisi o implementaciji govora preko IP pristupnika (IP Gateway) i o vrsti priključka. Ne preporuča se za modemsku telefonsku vezu zbog male propusne sposobnosti modema.
Kod faks usluga situacija je gotovo ista. Davatelj usluga mora u svojoj mreži imati instaliran pristupnik za faks (Fax Gateway) kako bi omogućio slanje i primanje faks poruka. Da bi se to realiziralo potrebno je implementirati mogućnost slanja i primanja faksa kao elektroničkoga dokumenta, jer papirnata varijanta zahtijeva dodatnu opremu i održavanje.

3.7.2. Multimedijsko poboljšanje

U Internet kiosk može biti ugrađena video kamera kako bi se korisnicima omogućila videokonferencijska veza s Internet kioska ili mogućnost slikanja i slanja vlastite slike elektroničkom poštom.

3.7.3. Papirnati dokumenti

U Internet kiosk se može ugraditi printer kako bi se korisnicima omogućilo dobivanje preslike njihovih poruka elektroničke pošte, faks poruka, ispisa web stranica u papirnatom obliku ili pak papirnate potvrde o plaćanju kreditnom karticom.
Kao dodatak printeru, može se ugraditi i skaner kako bi se omogućilo slanje papirnatih dokumenata faksom ili slanje slika u papirnatom obliku elektroničkom poštom.

Glavni razlog uvođenja poslužitelja Internet kioska jest smanjenje troškova eksploatacije i održavanja mreže Internet kioska. To se postiže daljinskim upravljanjem svim funkcijama koje ne zahtijevaju neposredne aktivnosti na samome Internet kiosku. Poslužitelj Internet kioska je uređaj koji, zajedno s centrom za upravljanje mrežom Internet kioska, omogućuje davatelju usluga upravljanje cijelom mrežom Internet kioska iz jednoga centralnog mjesta ili iz više administrativnih centara. Poslužitelj Internet kioska može biti smješten bilo gdje u intranetu davatelja usluga.
Poslužitelj Internet kioska treba povezivati Internet kioske, centar za upravljanje mrežom Internet kioska i bazu podataka. Komunikacija se ostvaruje pomoću poruka i protokola razvijenih za upravljanje mrežom Internet kioska. Sučelje prema bazi podataka je ODBC (Open Data Base Connectivity) driver za SQL bazu podataka. Da bi se Internet kiosk iz daljine punio novim informacijama, promidžbenim porukama i novim revizijama programa, poslužitelju Internet kioska treba pridijeliti jedan FTP (File Transfer Protocol) poslužitelj koji može biti na istome uređaju kao i poslužitelj Internet kioska ili bilo gdje u mreži Internet kioska.
Poslužitelj Internet kioska ima podatak o Internet kioscima stvarno priključenima u tome trenutku i o usluzi koju pružaju. Ti se podaci pohranjuju u bazu podataka i koriste za kreiranje statističkih izvješća te kao informacija o korištenju Internet kioska.
U konfiguraciji je obično samo jedan poslužitelj Internet kioska, no ako je priključen vrlo veliki broj Internet kioska, mogu se u mrežu Internet kioska uključiti dodatni poslužitelji Internet kioska.
Aplikacija poslužitelja Internet kioska nema korisničko sučelje i može se inicirati kao Microsoft Windows NT usluga.

Centar za upravljanje mrežom Internet kioska je korisničko sučelje koje operatoru omogućava dobivanje podataka iz baze statističkih podataka, upravljanje, davanje naredbi i postavljanje parametara za Internet kioske, a također mu omogućava uvid u trenutačno stanje svakoga pojedinog Internet kioska. Opremljen je grafičkim korisničkim sučeljem kako bi održavanje i upravljanje Internet kioska bilo jednostavno i udobno za korisnika, slika 7.
Kako bi ažuriranje Internet kioska bilo jednostavnije, može ih se podijeliti u grupe s nekom zajedničkom funkcijom ili prema mjestu smještaja, npr. grupa Internet kioska smještenih u jednoj ulici ili Internet kiosci na autobusnim postajama i sl. Jedan Internet kiosk može pripadati u nekoliko grupa, npr. isti Internet kiosk koji se nalazi na autobusnoj postaji može pripadati grupi iz autobusne postaje i grupi Internet kioska smještenih u jednoj ulici ili gradu.
Podatak o tome koje se usluge najčešće koriste ili kako često se pristupa nekome od Internet kioska može se dobiti iz baze statističkih podataka. Na temelju takvih podataka lako se može zaključiti je li neki Internet kiosk smješten na pravome mjestu. Ako statistički podaci pokažu da je neki Internet kiosk slabo korišten na određenome mjestu može ga se premjestiti na bolje mjesto.
Druga pogodnost jest da se na taj način može otkriti kada je neki Internet kiosk u kvaru i pokušati daljinski uspostaviti normalan rad ili poslati servisera da ga popravi. Ako se neki Internet kiosk ne javlja, operator prima alarm u obliku elektroničke pošte i grafičke oznake u prozoru programa centra za upravljanje mrežom.
Iz centra za upravljanje mrežom Internet kioska može se promijeniti tarifa za uslugu na svim Internet kioscima u mreži, staviti nove promidžbene poruke, dodati stranice s novim informacijama ili staviti novu programsku podršku na svaki pojedini Internet kiosk ili isključiti neki od Internet kioska.
Svi podaci koji se lokalno pohranjuju u Internet kiosk mogu se puniti iz poslužitelja Internet kioska bez traženja pomoći operatora. Podaci se mogu puniti periodički, prema nekome određenom rasporedu ili na zahtjev.
Na primjer, promidžbene poruke i usluge davanja informacija se mogu ažurirati periodički, a nova tarifna informacija se može inicirati odmah po primitku zahtjeva.
Buduće se dogradnje programske podrške za kiosk, kao što su dodavanje nove usluge ili aplikacije, mogu izvesti daljinski preko poslužitelja, nova revizija programske podrške se puni i naručuje preko centra za održavanje mreže Internet kioska. Važeća revizija programske podrške Internet kioska se za svaki pojedini Internet kiosk prikazuje kroz Internet kiosk profil u centru za upravljanje mrežom Internet kioska.
U centraliziranom modelu mreže je centar za upravljanje mrežom Internet kioska smješten na istom mjestu ili čak u istome računalu gdje i poslužitelj Internet kioska. Centar za nadzor i upravljanje mreže Internet kioska je samostalna aplikacija koja se može odvijati paralelno na nekoliko različitih lokacija kao aplikacija upravljanja mrežom Internet kioska u konfiguraciji s potpuno ili djelomično decentraliziranim upravljanjem mreže.

Usluga elektroničke pošte za Internet kiosk je aplikacijski modul koji omogućava korisniku čitanje i slanje elektroničke pošte s osobnoga računa elektroničke pošte preko HTML baziranoga sučelja. Korisnik mora znati POP3 i poslužitelje elektroničke pošte koji opslužuju njegov račun, a oni moraju biti dostupni iz Interneta.
Kao dodatak za korisnike koji nemaju svoj račun za elektroničku poštu postoji mogućnost slanja elektroničke razglednice. Pozadina razglednice može biti bilo koja slika koja se nalazi u alatu za elektroničku poštu, zvanom Mailtool, u Internet kiosku. Popis slika razglednica koje su na raspolaganju se može odrediti za svaku pojedinu grupu Internet kioska.
Internet kiosk Mailtool se može smjestiti bilo gdje u mreži Internet kioska, no obično se smješta u isti uređaj gdje i poslužitelj Internet kioska. Samostojeće aplikacije Internet kioska moraju sadržavati Mailtool zajedno s nekom jednostavnom aplikacijom web poslužitelja.

Mreža Internet kioska se može izgraditi ovisno o modelu upravljanja mrežom Internet kioska, o broju priključenih Internet kioska i mjestu na kojemu su smješteni:

• bez upravljanja Internet kioscima - samostojeći Internet kiosci;
• centralizirani model - svi Internet kiosci su priključeni na jedan poslužitelj Internet kioska, a mrežom se upravlja iz jednoga centralnog mjesta;
• djelomično decentralizirani model - svi Internet kiosci su priključeni na jedan poslužitelj Internet kioska, ali se poslužitelju može pristupiti i njime upravljati s više mjesta;
• decentralizirani model - postoji više poslužitelja Internet kioska na koje su priključeni obližnji Internet kiosci ili Internet kiosci koji sadrže istovrsne informacije i promidžbene poruke i koji na taj način tvore podmreže.

8.1. Samostojeći Internet kiosci

Davatelji usluga koji žele imati mali broj Internet kioska mogu bez centraliziranoga upravljanja koristiti Internet kiosk u samostojećem režimu rada. U samostojećem režimu rada svaki je Internet kiosk priključen na Internet pojedinačno preko modema, ISDN priključka ili Ethernet adaptera, ovisno o vrsti priključka.
Samostojeći Internet kiosk mora biti opremljen alatom za elektroničku poštu (Mailtool) za Internet kiosk i nekim osobnim web poslužiteljem kako bi se korisnicima osigurala puna funkcionalnost.

8.2. Centralizirana mreža Internet kioska

Centralizirani nadzor mreže kioska je namijenjen davateljima usluga koji imaju jednostavne zahtjeve administriranja mreže.
Kod centraliziranoga nadzora mreže Internet kioska svi su Internet kiosci spojeni na jedan centar za nadzor i održavanje mreže. Centar za nadzor i održavanje cjelokupne mreže može biti smješten u istome računalu u kojemu je pohranjena programska podrška poslužitelja Internet kioska, programska podrška upravljanja mrežom Internet kioska, programska podrška Internet Kiosk Mailtool, SQL baza podataka, gdje su instalirani FTP i web poslužitelji usluga ili mogu biti raspoređeni na više računala u intranetu davatelja usluga.

8.3. Djelomično decentralizirana mreža Internet kioska

Djelomično decentralizirani nadzor mreže Internet kioska je namijenjen onim davateljima usluga koji imaju srednje veliku mrežu ili malu mrežu s velikim zahtjevima glede adminstriranja mreže.
Kod djelomično decentraliziranoga nadzora mreže Internet kioska svi su Internet kiosci priključeni na jedan poslužitelj Internet kioska koji je smješten u glavnome centru za održavanje i nadzor mreže. Sastavni dijelovi održavanja i nadzora mreže Internet kioska su: programska podrška Internet kioska, programska podrška upravljanja mrežom Internet kioska, programska podrška za Internet Kiosk Mailtool, baza podataka SQL, poslužitelji FTP i web usluga. Oni mogu biti raspoređeni na nekoliko računala u intranetu davatelja usluga ili mogu biti instalirani na jednome računalu u glavnome centru za održavanje i nadzor s programskom podrškom za upravljanje mrežom Internet kioska instaliranome na računalima u lokalnim centrima za održavanje i nadzor.
Takva koncepcija je namijenjena davateljima usluga koji imaju mrežu Internet kioska u nekoliko gradova ili područja, gdje su podaci informacijskih usluga i promidžbene poruke različite.

8.4. Decentralizirana mreža Internet kioska

Decentralizirani nadzor mreže Internet kioska je namijenjen davateljima usluga koji imaju velike mreže Internet kioska ili žele izgraditi mrežu s poslužiteljima maloga kapaciteta.
Kod decentraliziranoga nadzora mreže Internet kioska svi su Internet kiosci podijeljeni u grupe priključene na jedan poslužitelj Internet kioska, koji je smješten u lokalnome centru za održavanje i nadzor mreže. Lokalni su centri za nadzor i održavanje mreže priključeni na glavni centar za nadzor i održavanje mreže.
Sastavni dijelovi održavanja i nadzora mreže Internet kioska su: programska podrška poslužitelja Internet kioska, programska podrška upravljanja mrežom Internet kioska, programska podrška za Internet Kiosk Mailtool, baza podataka SQL, poslužitelji FTP i web usluga i oni mogu biti raspoređeni na nekoliko računala u intranetu davatelja usluga ili mogu biti instalirani na jednome računalu u glavnome centru za održavanje i nadzor s programskom podrškom za upravljanje mrežom Internet kioska instaliranome na računalima u lokalnim centrima za održavanje i nadzor.

Upravljanje mrežom Internet kioska se odvija pomoću procedura upravljanja. Procedure možemo podijeliti u nekoliko grupa prema njihovome ishodištu i namjeni.
Ishodište procedure može biti Internet kiosk ili intranet centar za upravljanje mrežom Internet kioska. Poslužitelj Internet kioska prenosi poruke između Internet kioska i centra za upravljanje mrežom Internet kioska i izvršava procedure koje zahtijevaju pristup bazi podataka.

9.1. Procedure upravljanja na Internet kiosku

Procedure upravljanja na Internet kiosku možemo podijeliti prema njihovoj namjeni na tri osnovne grupe:

• Procedure nadzora
• Procedure održavanja
• Procedure tarifiranja usluga

9.1.1. Procedure nadzora

Procedure nadzora se na Internet kiosku mogu inicirati lokalno na samome Internet kiosku ili ih se može zatražiti od centra za upravljanje mrežom Internet kioska.
Najvažnija procedura nadzora jest periodički poslati informaciju preko poslužitelja Internet kioska da Internet kiosk radi. Vrijeme između dviju poruka može definirati operator koji upravlja mrežom Internet kioska.
Kod modemskih telefonskih veza, Internet kiosk šalje u centar za upravljanje mrežom Internet kioska informaciju da je Internet kiosk spreman kada se uspostavi veza te da je izvan komunikacije kada se veza završi. Centar za upravljanje mrežom Internet kioska može poslati naredbu za blokiranje Internet kioska koja će isključiti dotični Internet kiosk iz rada tako da mu korisnik ne može pristupiti ili ponovno uključiti Internet kiosk kako bi se ponovno uspostavio rad dotičnoga Internet kioska.

9.1.2. Procedure održavanja

Procedure održavanja se uglavnom iniciraju iz centra za upravljanje mrežom Internet kioska kako bi se obnovio sadržaj stranica Internet kioska novim informacijama i reklamnim porukama, postavila nova tarifa ili napunila nova revizija programske podrške za Internet kiosk. Internet kiosk će u većini slučajeva odgovoriti na naredbe iz centra za upravljanje mrežom Internet kioska. Programska podrška Internet kioska šalje poruku u centar za upravljanje kada otkrije da neki dijelovi opreme, npr. čitač kartice, ne rade ili se ne javljaju.

9.1.3. Procedure tarifiranja usluga

9.2. Procedure upravljanja Internet kioskom

• Procedure upravljanja
• Procedure održavanja
• Procedure statistike

9.2.1. Procedure upravljanja

9.2.2. Procedure održavanja

9.2.3. Procedure statistike

Pristup standardnim Internet uslugama, kao što su pretraživanje web stranica i elektronička pošta, ostvaruje se preko postojećih IP protokola. Za telefonsku vezu se koristi PPP protokol preko kojega se uspostavlja veza s IP mrežom. Ako je Internet kiosk priključen neposredno na lokalnu mrežu (LAN) davatelja usluga, IP protokol koristi postojeću infrastrukturu mreže koja mu je dostupna.
Komunikacija između Internet kioska, poslužitelja Internet kioska i centra za upravljanje mrežom Internet kioska se ostvaruje preko postojeće IP infrastrukture koja se koristi za pristup Internet uslugama. Poruke upravljanja mrežom Internet kioska se šalju preko mreže između poslužitelja Internet kioska i Internet kioska ili centra za upravljanje Internet kioskom.
Protokol koji se koristi za obradu poruka može biti jednostavni protokol za upravljanje mrežama - SNMP (Simple Network Management Protocol). U tome slučaju treba biti definirana baza upravljačkih informacija, tj. MIB (Management Information Base) za upravljanje mrežom Internet kioska. SNMP ima mnoštvo upravljačkih funkcija i mogućnosti koje nisu potrebne za jednostavno upravljanje mrežom Internet kioska. To ne predstavlja problem kada se radi o fiksnome priključku, ali kada se radi o modemskome telefonskom priključku, upravljačke poruke moraju biti što kraće i što jednostavnije. SNMP je osnovno, ali možda ne i najpogodnije, rješenje za jednostavno upravljanje mrežom Internet kioska.
Drugo rješenje može biti jednostavni protokol, s podrškom samo za poruke specifične za upravljanje mrežom Internet kioska.
Upravljačke poruke mogu biti upakirane u protokol upravljanja prijenosom (TCP - Transmission Control Protocol) ili u poruke protokola korisničkoga datograma (UDP - User Datagram Protocol). Oba načina imaju neke prednosti i neke nedostatke.
TCP poruke su pouzdanije, ali svaka poruka zahtijeva potvrdu zbog toga što su orijentirane na vrstu priključenja. Zauzimaju više resursa i sporije su. Budući da se komunikacijski kanal koristi zajednički s Internet uslugama, korisnik ne bi trebao osjetiti nikakvo pogoršanje učinkovitosti. Zbog toga TCP nije pogodan za slanje poruka za upravljanje mrežom Internet kioska.
S druge strane, UDP poruke su mnogo brže, ali nisu pouzdane zbog toga što ne zahtijevaju potvrdu primatelja. Poruke se mogu izgubiti u mreži, tako da upravljačka informacija ne stigne do krajnjega odredišta. Rizik raste s lošijom kvalitetom veze kao što je obična telefonska veza preko modema kroz PSTN. SNMP se obično šalje preko UDP.
Stoga treba primijeniti rješenje u kojemu su kombirane jednostavnost i brzina UDP poruka s pouzdanošću TCP poruka.
Jedno takvo rješenje može biti slanje nekoliko UDP poruka za svaku poruku upravljanja Internet kioskom. Slanjem iste poruke tri ili četiri puta, s kratkom stankom između poruka, vjerojatnost da je primatelj zaista primio poruku je dobra, ali ako je neki dio mreže u prekidu ili je oprema primatelja trenutačno u kvaru, poruka će se ipak izgubiti.
Kako bi se izbjegla mogućnost da se poruka izgubi, umjesto višekratnoga slanja, svaka poruka može imati slijedni broj, tako da primatelj može otkriti ako neka poruka nedostaje. Obje strane, i odašiljačka i prijamna, moraju imati međuspremnik za odlazne i dolazne poruke, jer se poruke ne mogu primati istim redoslijedom kao što su poslane. Slika 11. pokazuje primjer kako se postupa s porukama u međuspremniku.
Poruke u dolaznome međuspremniku imaju slijedne brojeve koji započinju s brojem 21. U primateljevome dolaznom međuspremniku poruke su primljene drugim redoslijedom i poruka broj 25 je izgubljena. Primatelj mora tražiti pošiljatelja da ponovno pošalje poruku broj 25.
Kriterij za zahtjev ponovnoga slanja poruke može biti istjecanje vremena nakon prijama prve poruke s većim slijednim brojem od očekivanoga ili broj primljenih poruka s većim slijednim brojem.
Na primjer, na sl.11. kriterij koji se temelji na istjecanju vremena će uključiti mjerač vremena dva puta. Prvi put kada se primi poruka br. 23, prije poruke br. 22, ako pretpostavimo da je poruka br. 22 primljena prije isteka vremena. Drugi put se mjerač vremena uključuje kada stigne poruka br. 26, prije poruke br. 25. Budući da se poruka br. 25 izgubila, mjereno vrijeme će isteći i pošiljatelj će primiti zahtjev za ponovno slanje poruke br. 25.
Da bismo opisali način koji koristi broj primljenih poruka s većim slijednim brojem kao kriterij za ponovno slanje neke poruke uzmimo primjer sa sl.11. gdje će deset poruka izazvati ponovno slanje. Kada bude primljena poruka br. 35, inicirat će se zahtjev za ponovno slanje izgubljene poruke br. 25.
Postupak u međuspremniku je jednostavniji i efikasniji kada se primjenjuje metoda razlike broja poruka nego li metoda mjerenja vremena. Kada je gubljenje poruka u mreži često, metoda s istekom vremena može uključiti preveliki broj mjerača vremena što može uzrokovati prekid rada poslužitelja.
Pravilno dimenzioniranje međuspremnika veoma je važno za poslužitelja Internet kioska, jer za svaki priključeni Internet kiosk mora postojati po jedan dolazni i jedan odlazni međuspremnik. Broj priključenih Internet kioska može biti nekoliko stotina, tako da upravljanjem međuspremnikom treba štedjeti snagu procesora i prostor u memoriji.
Ključni komunikacijski element mreže Internet kioska je poslužitelj Internet kioska, jer samo on ima vezu sa svim mrežnim elementima mreže Internet kioska i može im prići. Komunikacija između centra za upravljanje mrežom Internet kioska s Internet kioscima se ostvaruje preko poslužitelja Internet kioska.

Danas je Internet kiosk uređaj koji se koristi kao samostalna aplikacija na raznim javnim mjestima. Očekuje se da će broj instaliranih jedinica brzo rasti, naročito tijekom budućih nekoliko godina. S porastom broja instaliranih jedinica, rast će i troškovi upravljanja i održavanja.
Rješenje bi moglo biti da se na postojećoj infrastrukturi izgradi nova aplikacija, uvođenjem koncepcije mreže Internet kioska. Međusobno povezivanje Internet kioska u mrežu s pripadajućim poslužiteljem i centrom za upravljanje Internet kioscima može smanjiti troškove i olakšati upravljanje Internet kioscima.
Koncepcija mreže koja je opisana u ovome članku se može primijeniti i u drugim sličnim aplikacijama kao na primjer kod kioska za davanje informacija koji se koriste na sajmovima, izložbama ili za turističke informacije.